Dostupni linkovi

Od 1.veljače građani i tvrtke iz EU mogu u Hrvatskoj kupovati nekretnine kao i svaki Hrvat, bez ikakvih administrativnih zapreka. Dok jedni strahuju da će se Hrvatska sad 'rasprodati' drugi podsjećaju da je sve vrijedno 'već rasprodano' i da ovo neće, po njihovim procjenama, dovesti do drastičnijeg rasta ionako visokih cijena nekretnina.

Emil Tomac, vlasnik agencije Kvarner nekretnine, Rijeka:

«Što se tiče tog straha od rasprodaje. Mislim da ga ne treba, ono što je prodano – prodano je! Iskreno sumnjam da će to sad nešto bitno utjecati na povecanje cijena nekretnina u Hrvatskoj, jer stranci znaju kolike su cijene vani i što mogu kupiti za slične pare negdje drugdje pa da će sad ovdje davati neke velike pare 'pošto-poto', osobno ne vjerujem.»

Vlasnik Kvarner-nekretnina iz Rijeke Emil Tomac podsjeća da su stranci i dosad gotovo sasvim slobodno mogli kupovati i nekretnine u Hrvatskoj, po principu reciprociteta, znači, ukoliko je njihova zemlja isto omugućavala i hrvatskim gradjanima, ili su zaobilazili zakon tako što bi u Hrvatskoj osnovali tvrtku i preko nje postali vlasnicima nekretnina.

«Znači, nije to sad neka drastično nova situacija, mogli su kupovati i – moći će kupovati. Samo je formalnost sad malo jednostavnija i te radnje koje treba obaviti da bi netko stekao pravo upisa u vlasnistvo malo su jednostavnije. Ali ni dosad to nisu trebali raditi stranci, nego oni koje su oni angažirali da to umjesto njih obave, bilo da su to odvjetnici ili agencija.»

No, od 1.veljače ne treba više ni suglasnosti Ministarstva pravosuđa i državljani svih 27 članica Europske unije mogu u Hrvatskoj slobodno kupovati kuće, stanove, vikendice, zemljišta. I dalje, međutim, vrijede izuzeci za poljoprivredno i šumsko zemljište, te zaštićene dijelove prirode.


Potpredsjednik Hrvatskog Sabora dr Neven Mimica:


«Mi ćemo za poljoprivredno zemljište zatražiti odgodu od 12 godina od trenutka stupanja u Europsku uniju, da ostane ta zabrana, a vjerojatno slično i za prostor zakonom zaštićene prirode.»

Mimica ističe da je od same odgode prodaje nekretnina strancima puno važnije kako te nekretnine zaštiti bilo od 'domaće' ili 'strane' devastacije:

«Jednostavno rečeno, mi moramo pronaći čvršće i bolje mehanizme kao ono što već postoji danas, a to je pravo prvokupa države na otocima i cijeli ovaj sustav prostornog planiranja, urbanističkih planova, zaštite prostora i građevinskih uvjeta treba biti puno čvršće razrađen i puno čvršće primjenjivan da se zaštiti od betonizacije, osobito prostor otoka i obale.«

Onima koji strahuju da će se dogoditi 'rasprodaja Hrvatske', svi naši sugovornici poručuju da su trebali strahovati puno ranije kad su devastirana, a onda nezakonito i u bescijenje prodavana mnoga vrijedna poduzeća i hoteli, dok u liberalizaciji u skladu s pravilima Europske unije ne vide veće opasnosti niti masovnije 'navale ' Europljana na hrvatske nekretnine. To su, kaže dr Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog Instituta, mogli manje-više raditi i dosad, a navale prema njezinim procjenama, neće biti ni zbog trenutne svjetske krize i pretjerano visokih cijena nekretnina u Hrvatskoj:

«Opasnosti od rasprodaje nema, ako pogledate statističke podatke, hrvatska je obala skuplja od španjolske. Dakle, prosječna cijena stambenog kvadrata u najskupljoj Majorci to vam je 2.500 eura kvadrat, to je prosječna cijena u novogradnji ili starogradnjama. Evo, na Balearima imate i po 1.900 eura kvadrat, a možete onda mislit kakve su cijene u Portugalu i Grčkoj koje su slabije razvijene od Španjolske. A kod nas Rovinj, Dubrovnik, tamo su cijene još prije 3-4 godine bile po 3000-4000 ! To vam već dovoljno govori da imamo 'balon' od tržišta nekretnina, a nisu ga izazvali stranci nego domaći jer naši ljudi misle da mogu 'do kruha bez motike'»

Procjenjuje da će zbog recesije cijene nekretnina i u Hrvatskoj padati, osim, naravno, najvrijednijih lokacija i građevina. Nitko nema točnih podataka koliko stranaca godišnje kupi u Hrvatskoj nekretnine. No na temelju dozvola koje je izdavalo Ministarstvo vanjskih poslova, dr Vizek procjenjuje da je riječ o maksimalno 2-5 posto ukupno prodanih nekretnina što ne smatra nekom većom opasnošću za 'građanski ili nacionalni ponos':

«Mi smo se još za vrijeme Račanove Vlade, nakon što je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, obvezali na liberalizaciju tržišta nekretnina i to je gotova stvar,od toga više nema uzmaka, to je potpisani međunarodni ugovor. Ali ono na što možemo utjecati i što bi bilo pametnije jest da se država primi posla i donese pametnije zakone da nam se obala ne pretvori u skupinu betonskih konstrukcija boje breskve! »

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG