Dostupni linkovi

31. januara prije tačno 15 godina, iz studija u Minhenu, prvi put se oglasio Program Radija Slobodna Evropa na južnoslavenskim jezicima.

Posljednji dani januara 1994. godine i prvo emitovanje Programa na južno-slavenskim jezicima. Između dvije runde mirovnih pregovora, rat u Bosni i Hercegovini i dalje traje. Kontroverzni i desno orijentirani ruski političar Žirinovski u Srbiji, a Srbija u pregovorima između vladajuće i opozicionih partija. Hrvatski Sabor odgovara na pitanje kakva nam je spoljna politika.

Tako je u eter puštena prva jednosatna emisija Radio Slobodna Evropa za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku i Srbiju. Danas ovaj radio emituje devet sati programa dnevno. Gordana Knežević, direktorica našeg servisa.

Lična karta radija: profesionalni integritet novinara

Knežević: U Pragu imamo mali tim, urednike i novinare koji su u dnevnom kontaktu sa dopisništvima u Sarajevu, Beogradu, Prištini, Skopju, Podgorici i Zagrebu. Za Radio Slobodna Evropa radi 156 novinara u državama regije. Lična karta ovog radija je profesionalni integritet novinara koji rade za Radio Slobodna Evropa.

Gordana Knežević direktorica servisa na južnoslavenskim jezicima


Mi nemamo svoju radio stanicu - prenosi nas mreža preko 200 lokalnih radio stanica i uz ovu godišnjicu zahvalnost svakako dugujemo svima koji doprinose da se naše emisije čuju u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu. Ta mreža radio stanica s kojima sarađujemo raste iz dana u dan. Jablanica je naš najmlađi partner u Bosni i Hercegovini. U toku su dogovori sa jednom radio stanicom u Kikindi.

Svakodnevno E-mailom dobijamo poruke i pitanja slušalaca - kako nas mogu naći na satelitu ili gdje mogu naći transkript nekog našeg programa. Ozbiljno primamo i kritike i pohvale koje dobivamo od slušaoca. Mnogi naši slušaoci sada su i aktivni kreatori programa, zapravo naše WEB stranice jer se veoma često dogodi da neki naš autorski tekst pokrene cijelu lavinu suprotnih mišljenja - i ne baš uvijek dostojanstven dijalog - ali rat riječima svakako je bolji od bilo kog drugog rata.

Veliki broj stručnjaka za medije predviđa da će u skoroj budućnosti nestati radija i televizije - ovakvih kakve ih poznajemo. Meni se čini vjerovatnije da će se tradicionalni mediji promijeniti - ali ničeg neće nestati - pogotovo ne Radija Slobodna Evropa.

U vrijeme samih početka najteže je bilo organizovati izvještavanje iz Sarajeva. Prvi reporter i urednik tamošnjeg dopisništva bio je Mehmed Agović.

Agović: Na početku, u najtežim trenutcima rata u Bosni i Hercegovini, bilo je najgore - kako reći to što se desilo, a da ljudi u takvoj atmosferi i s takvim emocijama u Bosni i Hercegovini to razumiju i prihvate. Bila je to zaista dosta teška i velika odgovornost za mene. Odlučio sam se odmah da kažem ono što vidim, a da iz nekog nezavisnog izvora nađem potvrdu.

Naši reporteri uvijek na mjestu događaja

Uvijek smo se trudili ostvariti princip da se čuju obje strane, ma koliko to ponekad bilo i teško. Vrhovni princip ovog Radija bila je provjerena informacija naših reportera s lica mjesta.

Uloga Radio Slobodna Evropa u stvaranju jedne moderne Srbije zaista je ogromna i neprocenjiva jer u vreme kada smo imali jednu informativnu blokadu, Radio Slobodna Evropa je služila svima nama kao jedno nadahnuće, kao nada da ćemo ipak uspeti u ovom procesu modernizacije Srbije ...
"Ja sam Osman Balić i vodim Ligu za dekadu Roma, jednu neformalnu grupu organizacija koje se bave problemom Roma. Radio Slobodna Evropa slušam jer je on glas razuma. Uloga Radio Slobodna Evropa u stvaranju jedne moderne Srbije zaista je ogromna i neprocenjiva jer u vreme kada smo imali jednu informativnu blokadu, Radio Slobodna Evropa je služila svima nama kao jedno nadahnuće, kao nada da ćemo ipak uspeti u ovom procesu modernizacije Srbije."

Naši reporteri su uvijek bili tamo gdje su se dešavali prelomi. Slušaoci u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj mogli su na našem Radiju iz prve ruke i odmah čuti šta se na primjer dešavalo na ulicama Beograda 5. oktobra 2000. godine, ili pak 12. marta 2003. godine, kada je izvršen atentat na srbijanskog premijera Đinđića.

"Ja sam Gorčin Stojanović, reditelj. Radio Slobodna Evropa slušam još od onih vremena kada je to bila jedina mogućnost kako saznati prave, istinite i tačne vesti o onome gde živite. Ta navika je postala prijatnom navikom, pa Radio Slobodna Evropa slušam i sada, kada god mogu. A kako vrlo često i sam na izvestan način učestvujem u njegovom radu, to je moje zadovoljstvo time veće."

Naši počeci na prostoru BiH

Te 1994. godine, ratovi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj bili su u punom jeku.

Srušen je Stari most u Mostaru. Na sarajevskim Markalama je od granate bačene sa srpskih položaja poginulo 68 ljudi. Pripreman je Vašingtonski sporazum. Minhensaka redakcija, zajedno sa dopisništvima u Beogradu, Podgorici, Sarajevu i Zagrebu - bilježi uvijek obje ili sve tri strane. Od tog se principa nije odustajalo sve vrijeme trajanja ratova. Radio Slobodna Evropa se 1995. godine seli u Prag, gdje dočekujemo Blijesak i Oluju, Dejtonski sporazum i konačno završetak rata. Naša regionalna emisija počinje lagano rađati posebne nacionalne programe. U Pragu se program širi ubrzanim tempom.

Augusta 1996. godine počinje proizvodnja TV Liberty, prvo u Pragu, a potom u Sarajevu - gdje se stvara i danas. Marija Arnautović, Mirna Sadiković, Žana Kovačević i Dženana Karabegović jednom se sedmično obraćaju gledaocima više od 30 TV stanica. Neka ostane zabilježeno da je ova emisija 2003. godine dobila nagradu Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju, za doprinos reformi obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Urednica je bila Danijela Domazet.

Domazet: Pripreme su trajale oko mjesec i po dana, počev od cjelodnevnog istraživanja teme i trenutačnog stanja u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Trebalo je razjasniti mnoge nelogičnosti koje su na žalost sastavni dio bosansko-hercegovačkog društva. Pri izboru sugovornika, a bilo ih je osam za jednim stolom, zaista sam provela dosta vremena. Bilo je tu nagovaranja i razgovaranja. Pripremila sam oko tri i pol stranice pitanja za sugovornike, a iskoristila sam samo mali dio. Ova emisija bila je spoj razgovora u studiju, priča sa terena, ali i razgovora sa mnogobrojnom publikom koja je bila u našem studiju. Svi su imali mogućnost da kažu svoj stav. Nakon emitiranja emisije bila sam sretna što su mnogi gledatelji kazali da je ta emisija bila nešto sasvim drugačije i novo u medijima Bosne i Hercegovine.

Spojiti naizgled nespojivo

Emitovanje Radija 27 počinje 10. juna 1998. godine. Prvi voditelj bio je današnji koordinator ovog jedinstvenog projekta na nivou cijelog Radio Slobodna Evropa - Ešref Hodžić.

Hodžić: Poslije trogodišnje opsade u Sarajevu, dvije godine nisam izlazio iz grada, a onda sletim u Prag. Kakvo prostranstvo! Koliko nasmijanih ljudi, a Vaclavskim namjestima (trgu) nigdje kraja. Uz taj trg zgrada bivšeg češko-slovačkog Parlamenta i u njoj Radio Slobodna Evropa. Tu me pozvao Nenad Pejić da iz Praga pokušamo spojiti ono što je, tada se činilo, teško spojivo u Bosni i Hercegovini. Jedan zajednički radijski program trebalo je da proizvodu i emitiraju novinari i radio stanice s Pala i Sarajeva, Sanskog Mosta i Prijedora, iz Banja Luke i Tuzle, iz Trebinja i Mostara. Taj spoj bio je u meni, trebalo ga je samo oživjeti i probuditi u drugim kolegama, u što više bosansko-hercegovačkih gradova. Bio je to profesionalni izazov, bio je to cilj Radija 27, misija Radio Slobodna Evropa i bosansko-hercegovačkih radiostanica, u kojoj je i danas više radosti nego problema.

Redakcija koja njeguje multimedijalni novinarski izraz

Bosansko-hercegovački program Radio Slobodna Evropa najslušaniji je inostrani program u Bosni i Hercegovini. Sarajevsko dopisništvo, koje funkcionira i kao cjelina za sebe, ima poseban ugled u toj zemlji, a centralna dnevna emisja u 15:00, dostigla je slušanost od zavidnih 18 posto.

Gordana Sandić Hadžihasanović, rukovodilac dopisništva RSE u Sarajevu

Gordana Sandić-Hadžihasanović: Svi rade sve. Mi smo redakcija koja njeguje - kako se to stručno kaže - multimedijalni novinarski izraz. Radni dan počinje uz Jutarnji program od 8:00 do 9:00, a nakon toga počinje trka s vremenom, događajima, temama, idejama, uređajima za snimanje jer pripremamo informativnu emisiju za Bosnu i Hercegovinu koja se emituje u 15:00.

Mnogo stresa, mnogo toga u posljednji tren. Sav napor se zaboravi kad čujemo pozitivne komentare naših slušalaca.

Od 15:30 nastaje "nova ludnica" - privode se kraju teme dogovorene za regionalnu emisiju, pripremaju se tekstovi za Internet stranicu, nastaje potraga za fotografijama. Zbog svega toga mi u Sarajevu smo multimedijalni, ali meni je draže to što smo multietnički. Okupljeni su novinari i producenti različitih generacija, nacija, kultura, različitih trauma i sjećanja na užasni rat, od logoraša do djevojke koja je djetinjstvo provela u opkoljenom Sarajevu.

I nikada se u redakciji nije desilo ništa što bi upućivalo na nekorektnu atmosferu. To je za nas najveća vrijednost i znat ćemo je čuvati.

Novinarske nagrade

Potkraj 2008. godine - još jedna evropska nagrada. Sa radio reportažom o djeci ratnicima, naša novinarka Mirjana Rakela, dobila je nagradu "Lorenzo Natali", visoko profesionalno priznanje koje dodjeljuje Evropska komisija. Nagrađena reportaža objavljena u regionalnoj emisiji Radija Slobodna Evropa i na našoj WEB stranici, u novembru 2007. godine. Jedan od glavnih likova je i Narcis Mišanović, dijete ratnik Sarajeva. (Nagrađenu reportažu možete pročitati OVDJE)

Prenos rata uživo

Pred početak NATO bombardovanja, 1999. godine, počinje emitovanje Noćnog programa. Na početku je išao do ranih jutarnjih sati. U ponoć 11. januara slušaocima u Srbiji obratio se Dragan Štavljanin.

Štavljanin: Dva i po meseca pre početka NATO bombardovanja krenuo je Noćni program. Neki su zlonamerno tvrdili da je i to bio deo kampanje i pripreme za NATO bombardovanje.

Razlog zašto je krenuo Noćni program je jesen 1998. godine, kada je u Srbiji donet Zakon o informisanju, po kojem je zabranjeno reemitovanje stranih radio stanica. Tada je odlučeno da se u noći, kada se lakše dopire na srednjim i kratkim talasima do slušaoca, pokrene jedan dvočasovni program, u vreme kada na drugoj strani nije bilo informativnih emisija drugih stanica. Pomoću štapa i kanafa, kako se to kaže, krenulo se.

Dragan Štavljanin
U međuvremenu, stvaran je program i koncepcija, kao i dopisnička mreža širom Srbije, u skoro 40 gradova. Sticajem okolnosti, kada je krenulo NATO bombardovanje, mi smo imali i formiranu emisiju sa čvrstom strukturom. S druge strane, što je još važnije, imali smo jaku dopisničku mrežu, kakvu nema niti jedan domaći mediji u Srbiji.

NATO bombardovanje je na neki način bio prenos rata uživo i naši dopisnici su istoga trenutka i uživo javljali šta se dešava po gradovima Srbije. Sada, iz ove perspektive, to djeluje kao istorija, ali to je bilo vreme kada se istorija dešavala uživo, a mi smo je uživo prenosili. Milioni ljudi su nas slušali. Kasnije, u svom Dnevniku, tadašnji komandant 3. armije, Nebojša Pavković, kasnije šef Generalštaba, je pisao da je moralno stanje u vojsci katastrofalno, da mnogi žele da dezertiraju, da se šire dezinformacije, ali da je istinit i glavni izvor informisanja Radio Slobodna Evropa - što je na neki način indirektno priznaje.

NATO bombardovanje je na neki način bio prenos rata uživo i naši dopisnici su istoga trenutka i uživo javljali šta se dešava po gradovima Srbije. Sada, iz ove perspektive, to djeluje kao istorija, ali to je bilo vreme kada se istorija dešavala uživo, a mi smo je uživo prenosili ...
Neki su nas javno žigosali i govorili da smo udarna pesnica NATO-a, u medijskom smislu, i da su naši dopisnici agenti CIA-e. Zbog toga su mnogi bili privođeni na informativne razgovore, a jedan od njih iz Kruševca, Ljubiša Popović, je nekoliko dana proveo u zatvoru, javljajući o protestima pred kraj rata mobilisanih vojnika. O tome niko nije javljao.

Tadašnji portparol NATO pakta je upravo, pozivajući se na Radio Slobodna Evropa, rekao da ljudi u Srbiji žele mir i prestanak rata i da mnogi mobilisani vojnici protestuju, o čemu je jedino Radio Slobodna Evropa javila iz razloga što je jedina imala dopisnika iz Kruševca, koji je imao hrabrosti da to čini, a zbog toga je završio u zatvoru nekoliko dana.

Od rata do nezavisnosti

Program na albanskom jeziku starta 8. marta 1999. godine, u vrlo teškim uvjetima, samo 15 dana prije početka zračnih udara NATO-a. Šef redakcije za Kosovo je Meljazim Koci.

Koci: Koliko god smo bili koncentrisani na emisije, toliko i na ostale na Kosovu. Bilo je vrlo teško izveštavati iz Praga, a znati da su nam članovi porodice, kolege i prijatelji u smrtnoj opasnosti. Bilo je teško. To je najteži period u mom životu.

Za nepunih osam godina, redakcija je od rata propratila Kosovo do njegove nezavisnosti.

Čekamo na crnogorskog Eliot Nesa ili bar Kopolu

Prva polusatna specijalna emisija za Crnu Goru počinje 1. juna 2000. godine. Nepunih šest godina kasnije, 21.maja 2006. godine, s glavnog podgoričkog trga prenosimo proslavu nezavisnosti.

Slavica Brajović, urednica podgoričkog dopisništva RSE
Danas je sadržaj emisije za Crnu Goru u 13:30 referentan u svim slojevima te države, za koju se u balkanskom servisu Radija Slobodna Evropa često zna reći - ah, ta dosadna država. Urednica podgoričkog dopisništva je Slavica Brajović.

Brajović: S globalnog i regionalnog aspekta sigurnosti je Crna Gora apsolutno dosadna - nikom ne prijeti, a ni drugi, bar za sada, nemaju aspiracija prema njoj. Nema separatističkih pokreta, ni terorističkih akcija. No, iako mala da bi bila prijetnja drugima, Crna Gora je najveća opasnost i prijetnja sama sebi. Unutrašnja situacija daleko je od monotone. Organizovani kriminal i korupcija u svim segmentima, nepotizam, mafija i sve to po glavi 680.000 stanovnika u državi gdje se zna ko šta ruča. Čini se idealnom za inspiraciju, pa i ekranizaciju Kuma IV. U najkraćem - umjesto čekajući Godoa, čekamo na crnogorskog Eliot Nesa ili bar Kopolu.

Malo dete, a velika porodica

Porodici Radio Slobodna Evropa se 1. septembra 2001. godine priključuje makedonski program. Zoran Kuka je urednik.

KUKA: Malo dete, a velika porodica. Počeli smo, čini mi se, baš nekoliko dana nakon potpisivanja Ohridskog sporazuma, gde se na papiru okončao ratni sukob u Makedoniji. Tog dana je glavna vest bila da je počela rasprava o Sporazumu u Parlamentu. Predsednik države se obraćao poslanicima u vezi tog Sporazuma koji je potpisan u Ohridu, a pokrovitelj svih tih razgovora u Ohridu bio je baš on. Prvi naš sused u Radio Slobodna Evropa je kosovska redakcija. Naš jezik i albanski jezik su različiti, ali se dobro razumemo.

Program RSE

Oko 200 radijskih i televizijskih stanica svakodnevno prenosi programe Radio Slobodna Evropa. Poređenja radi, sve druge redakcije ovog radija zajedno imaju 84 stanice koje prenose njihove programe. Na osnovu našeg Radija 27 i sistema uvezivanja lokalnih radio stanica u Bosni i Hercegovini, potom i u Crnoj Gori, Redakcija programa za Gruziju izradila je projekt objedinjavanja mreže stanica u svojoj zemlji.

Program na južnoslavenskim i albanskom jeziku posljednjeg dana 2003. godine ostao je bez hrvatske redakcije. Iz njihovog desetogodišnjeg rada mogla bih za ovu priliku izdvojiti dosta toga, mnogi će reći istorijskog. Od reportaža sa okupiranih Plitvica do oslobađanja Knina i Istočne Slavonije. Od Bljeska i Oluje do suđenja za ratne zločine počinjene tokom tih vojno-policijskih akcija. Od smrti Franje Tuđmana do ključnih izbora u januaru 2000. godine, kada je vlast napokon osvojila udružena opozicija, te onih u novembru 2003. godine, kada su se vratili reformirani HDZ-ovci. Sve su te važne događaje ispratili naši novinari, koji su se svojim domovima u Hrvatsku vratili nakon što je njihovoj državi bio osiguran put ka euroatlantskim integracijama.

Internet stranica: Različiti od drugih

Ovaj bi pregled bio nepotpun bez još jedne informacije. Krajem 1995. godine ulazimo i u najrasprostranjeniji moderni medij - Internet. Prvi urednik te stranice bio je Većeslav Kocijan. Slijedili su Aladin Telelagić, te Mensur Čamo.

Naš WEB portal, koji danas ima Internet stranice na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom, albanskom, makedonskom i engleskom jeziku, svakodnevno osvaja nove granice u savremenom trendu Internet-radija i Internet-televizije. U odnosu na onaj prije četrnaest godina, naš portal na južnoslavenskim i albanskom jeziku potpuno je redizajniran, kako izgledom, tako i funkcijom.

Našu stranicu posjećuje više od šest miliona ljudi, s tendencijom stalnog rasta. Poređenja radi, toliki tiraž imaju ugledni Times ili Newsweek na primjer. Urednica je Lejla Sarić.

Sarić: Naša WEB stranica danas je među tri vodeće, od ukupno 18 WEB stranica, na 28 jezika, koliko ih ima Radio Slobodna Evropa. S obzirom da mjesečno bilježimo više od pola miliona posjeta i da taj broj svakog mjeseca raste, možemo biti više nego zadovoljni onim što smo uspjeli postići u WEB prezentaciji programskih sadržaja Radija Slobodna Evropa.

Sarić Lejla, urednica web stranice RSE na južnoslavenskim jezicima

Na našim stranicama tako možete slušati sve radijske emisije, kao i posebne audio priloge, čitati tekstove naših novinara, pogledati foto galerije, te gledati naše TV projekte, TV Liberty i otvoreni parlament. Dakle, iako smo prevashodno radijska kuća, strategija za budućnost bazirana je na multimedijalnom razvoju i u okviru toga posebno WEB-a, kao medija budućnosti.

U moru WEB stranica sa balkanskog prostora, naša se WEB stranica umnogome razlikuje od ostalih sa prostora Balkana. To je prije svega ono po čemu se i naša kuća u globalu razlikuje od drugih radijskih kuća: na jednom mjestu možete saznati šta se dešava u zemljama regiona: Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, na Kosovu, u Makedoniji. Dakle, regionalna orijentacija, ali ne sa aspekta, kako još i danas mnogi žele protumačiti, jugo-nostalgičara. Mi jednostavno shvatamo potrebu da ljudi žele informacije iz zemalja u okruženju i mnogo je jednostavnije naći ih na jednom mjestu.

Dakle, regionalna orijentacija, ali ne sa aspekta, kako još i danas mnogi žele protumačiti, jugo-nostalgičara. Mi jednostavno shvatamo potrebu da ljudi žele informacije iz zemalja u okruženju i mnogo je jednostavnije naći ih na jednom mjestu...
Nadalje, ugledni novinari Kemal Kurspahić, Teofil Pančić i Nenad Pejić pišu kolumne samo za WEB Radija Slobodna Evropa, tako da njihove analize političkih i drugih dešavanja u regionu i svijetu naš WEB site čine kvalitetnijim.

I ono što zaista nigdje drugo ne možete naći je mogućnost postavljanja pitanja poznatim ličnostima iz cijelog regiona. Kroz rubriku On-line gost, posljednjih nekoliko godina ugostili smo tako političare, umjetnike i ljude drugih profesija, njih čak 120, pa ću pomenuti samo neke za koje je vladalo najveće interesovanje: Stjepan Mesić, Milorad Dodik, Haris Silajdžić, Zdravko Čolić, Đorđe Balašević, Andrej Nikolaidis, Goran Svilanović i tako dalje i tako dalje.

Posjetioci našeg sajta dolaze iz 110 zemalja, najviše iz država regiona, te SAD-a, Kanade, Njemačke, Švedske i tako dalje, pa čak i iz Perua, Tajlanda, Kostarike, Kenije. Ukupno oko 3.500 gradova svijeta u kojim žive ljudi porijeklom sa Balkana. WEB stranica Radija Slobodna Evropa tako, što nam je posebno drago, povezuje naše ljude iz raznih krajeva svijeta.

Trajemo i u burnom periodu

Riječ naših šefova. Prije godinu dana, u Radio Slobodna Evropa stigao je John O'Sullivan, izvršni urednik svih programa. U susretu s njim, što nezvaničnim, što na poluprivatnim sastancima, ovaj Britanac u američkoj službi često se prisjeća prvog susreta s novinarima našeg programa. Bilo je to doba kada je, zbog nedostatka para, našem Radiju prijetilo zatvaranje. Danas, na petnaesti rođendan, John O'Sullivan kaže:

John O’Sullivan

"Petnaest godina nije neka starost. Ne živite vi dugo, ali trajete u burnom periodu. Nadam se da ćete trajati, ne zato što ja želim da se stanje u vašim državama poboljša, nego zato što će dosta vremena proći dok Balkan dostigne nivo i stabilnost koju imaju jedna Švajcarska i Švedska, pa ćete vi, logično je, još dugo biti dio ovog servisa. Normalizacija Balkana je u svakom slučaju i vaša zasluga."

On je impresioniram našom redakcijom i objašnjava zašto:

"Prvo zbog vrlo profesionalnih novinara koji rade u servisu, drugo što su u pitanju ljudi koji su, iako su prošli ratove i teška vremena, ostali čvrsto na temeljima osnovnih postulata modernog civilnog društva. A na samom kraju što su, čini mi se, produhovljeniji od velike većine mojih kolega. To su uglavnom razlozi zašto balkanski servis cijenim iznad svega."

No, uspkos tome što ove laskave riječi gode uhu, da se ne bismo prehvalili, i mi imamo trenutke "behind the scene", odnosno naše lapsuse. Deviza je - i novinari su samo ljudi.

****

Bilo nas je šestero tog 31. januara 1994. godine. U jednom trenutku porasli smo na skoro 30 ljudi u Pragu i preko 200 širom Balkana. Povezivao nas je koristan, dobar i pošten posao, a mnoge od nas i ljudsko i profesionalno razumijevanje. Nastavljamo dalje, nadajući se da će profesija i ljudskost prevladati u ovom počesto teškom vremenu.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG