Dostupni linkovi

Bosna i Hercegovina će, kako sada stvari stoje, ući u u Evropsku uniju kao zemlja staraca. Intenzivna ratna i poslijeratna migracija, loše ekonomske prilike i nedostatak populacione politike proizveli su situaciju da se sve manje mladih ljudi u odlučuje da zasnuje porodicu.

Razlozi za osjetan pad nataliteta i prirodnog priraštaja su mnogostruki, ali su najizraženiji loša ekonomska situacija i politička nestabilnost u zemlji. Zbog visoke stope nezaposlenosti sve manji broj mladih se odlučuje stupiti u brak i rađati djecu. Primjer za to je 28-ogodišnji Banjalučanin Pavo Karalić koji, iako je u ljubavnoj vezi već osam godina, ne pomišlja da osnuje porodicu:


„Nije razlog da ja ne želim porodicu, nije razlog da ja ne želim djecu, ali ne može se osnovati porodica ako ne postoji stabilan priliv financija. Ja radim tri posla odjednom i opet to nije dovoljno za osnivanje porodice.“

Na smanjenje negativne stope prirodnog priraštaja može se uticati prije svega pronatalnom politikom. Kakva je populaciona politika u BiH pokazuju primjer porodice Runjić. Majka šestero djece, Nada Runjić, kaže da ne dobija ni dječiji dodatak:

„Što se tiče naše države i uslova koji ona nudi majkama sa više djece, tu nemamo nikakvu, baš nikakvu podršku. Sve što radimo, radimo u ličnoj režiji, snalazimo se kako umijemo. Ja konkretno nemam dječiji doplatak ni na jedno dijete. Bilo bi lijepo kad bi priznali roditelje koji imaju više djece, kad bi podstakli da majke rađaju.“

Zbog osjetnog pada nataliteta Bosni i Hercegovini sve više prijeti „bijela kuga“. U poslijeratnom periodu stopa prirodnog priraštaja u stalnom je padu, a prije dvije godine prvi put je bila negativna. Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2007. godini broj umrlih bio je za oko 1.200 veći od broja novorođenih beba. Direktor ove agencije Zdenko Milinović kaže:

„Godine 2007. stopa nataliteta je 8,7 promila, a stopa ukupnog fertiliteta 1,176 što je ispod razine jednostavne reprodukcije stanovništva. Kritična vrijednost ukupne stope fertiliteta kojom se osigurava jednostavna reprodukcija stanovnika iznosi 2,1 prosječno djece po jednoj ženi u fertilnoj dobi. Evidentno je da u BiH ova stopa konstantno opada počevši od 1991. godine.“

U Fedraciji BiH u posljednjih nekoliko godina zabilježen pad nataliteta, a u blagom porastu je stopa mortaliteta. U pojedinim kantonima situacija je zabrinjavajuća. U RS se s ovim problemom susreću već nekoliko godina. Samo četiri opštine u ovom entitetu imale su pozitivan prirodni priraštaj u 2007.godini. Koliko je alarmantan trend opadanja nataliteta svjedoči podatak koji je iznio demograf Stevo Pašalić, član Savjeta za demografsku politiku RS. Pašalić navodi da se nakon četiri, pet godina u RS „gubi“ skoro cijela jedna generacija koja se upisuje u osnovnu školu.

„Ta generacija znači da se svake školske godine upisuje negdje 10 do 11 hiljada osnovaca. Za toliki broj se četiri, pet godina smanjuje broj osnovnoškolske populacije u RS. To je to gubljenje jedne generacije. I evo jedan egzaktan podatak: školske 96/97. godine RS imala je 130.000 osnovaca, tada je osnovno obrazovanje bilo osmogodišnje. Sad, kada je ono devetogodišnje, u ovoj godini ima 113.200. Ako oduzmemo tu jednu generaciju više, devetogodišnju, onda je praktično ona za ovih 10, 11 godina izgubila oko 30.000 osnovaca.“


Populaciona politika obično podrazumijeva dvije strategije, i to program planiranja porodice i podsticanje rađanja putem materijalnih davanja i niza drugih mjera usmjerenih ka djeci. Slične mjere je Vlada RS je i ranije donijela, a Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport RS napravilo je nekoliko strategija kako bi se trend depopulacije zaustavio. Koliko će ove mjere biti efektne, pitali smo načelnicu Odjeljenja za porodicu u ovom ministarstvu Nadu Lipovac:

„Mjere zaista zahtijevaju da se izdvajaju ogromna sredstva, tako da će zavisiti od toga koliko budemo u mogućnosti da realizujemo ove programe, ali u svakom slučaju ovo su neki pravci kojima treba ići.“

Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Federacije BiH, svjesno problema depopulacije, napravilo je pronatalitetni nacrt zakona kako bi se konačno uslovi za roditelje i djecu ujednačili u svim kantonima, kaže savjetnik ministra Ivica Marinović:

„Ovaj nacrt zakona dobio je pozitivno mišljenje Ministarstva pravde i Ureda za zakonodavstvo, dočim ni nakon niza intervencija nije dobio mišljenje Ministarstva financija. Ovo je razumljivo, ali nije shvatljivo jer na tih 200 milijuna maraka, koliko bi bio proračunski zahvat koji bi se situirao 50 posto iz županijskih i 50 posto iz federalnih proračuna, mi u Ministarstvu gledamo kao investiciju u budućnost BiH, a Ministarstvu financija kao trošak.“

Demograf Ilijas Bošnjović mišljenja je da bi jasna populaciona politika na nivou države mogla popraviti situaciju, ali ne i mjere koje se poduzimaju na entiteskom nivou:

„Takva aktivnost nije moguća parcijalno - po pojedinim regijama, dijelovima BiH. To je ozbiljan globalni problem i treba ga sagledati u cjelini, vidjeti njegovu prirodu kakva jeste i onda prema tome nešto preduzeti.“

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG