Dostupni linkovi

Politički eksperiment ili korak ka ustavnim promjenama?


Sulejman Tihić, Milorad Dodik i Dragan Čović

U BiH su mišljenja o tome da li izjava tri politička lidera iz Banje Luke može biti osnov za buduće ustavne promjene - podijeljena. Neki pravnici smatraju da je ova izjava idealno rješenje za nadogradnju budućeg državnog uređenja zemlje. S druge strane, političke stranke, prije svega one koje nisu uključene u ovaj dogovor, smatraju je čak i opasnom za budućnost BiH.

Izjavu u Banjoj Luci potpisali su lideri SNSD-a Milorad Dodik, SDA Sulejman Tihić i HDZ-a BiH Dragan Čović. Njom je, između ostalog, predviđena teritorijalna organizacija BiH koja bi podrazumijevala četiri regije ustanovljene po ekonomskim principima.

Izjava koju su u Banjoj Luci potpisala tri politička lidera dobar je osnov za buduće državno uređenje Bosne i Hercegovine, tvrdi profesor Ćazim Sadiković, koji je učestvovao i u izradi ustava bivše Jugoslavije iz 1974. godine. Svakom ustavu prethodi politički dogovor, a takav je i ovaj postignut u Banjoj Luci, objašnjava profesor Sadiković:


„Četiri principa koja su ovdje data su, zapravo, zaista konture jedne moderne evropske države. To je ono što imaju uglavnom sve evropske države, pa prema tome može se ugraditi i u naš ukupni pravni i politički sistem, naravno tokom daljnje izgradnje. Smatram da je definicija države koju oni pripremaju vrlo uspješna. Naime, radi se o tome da je BiH, poput najvećeg broja evropskih država, određena kao demokratska, pravna, socijalna i sekularna država.“

S druge strane, nekadašnji predsjednik Republike Srpske i SDS-a, danas predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić tvrdi da politički dogovor iz Banje Luke nema nikakvu praktičnu vrijednost. Najveći problem te izjave je nepreciznost koja je izazvala sukob unutar BiH i podignute tenzije među političkim partijama. Čović ovu izjavu naziva političkim eksperimentom koji može izazvati opasne posljedice:


„Izgradnja novog ustava u BiH na tako suprotstavljenim koncepcijama i kod ove trojice koji su, navodno, postigli dogovor je nemoguća. Ona samo može da proizvede još veću tenziju i strahove kod onih koji se već boje crtanja karata. A razne karte su kao sastavni dio ovog političkog dogovora već iscurile u javnost. Da li su one tačne ili ne, da li su one puštene sa namjerom da podignu tenzije ili da politički raskrinkaju jednog, drugog ili trećeg učesnika, ali u svakom slučaju one predstavljaju vrlo, vrlo veliku opasnost. Pazite, uvijek ovdje kad su se crtale karte i definisale neke nove teritorije, ljudi su stavljali zavežljaje na ramena i spremali se da putuju i bježe - ili je padala krv.“

U Hrvatskoj demokratskoj zajednici, čiji je lider jedan od potpisnika sporazuma iz Banje Luke, ostaju pri stavu da on jeste dobar osnov za izmjene Ustava BiH. Marinko Čavara, potpredsjednik HDZ-a BiH:


„Mislimo da na neki način pruža šansu u ovom općem deetetizmu koji se raširio u BiH, u općoj krizi u svijetu i mislim da je jedan pozitivan iskorak koji su napravila ova tri lidera za pohvalu i vjerujem da će kroz parlamentarnu proceduru isti dobiti obrise kroz novo ustavno uređenje BiH.“

Sadik Ahmetović, iz Stranke demokratske akcije, takođe misli da politički dogovor mora biti preduslov za izmjene ustava BiH:

„Ako takvim pristupom bilo ko u BiH prilazi rješavanju ovog veoma važnog problema, imaćemo jednu opušteniju atmosferu da dođemo do najboljeg mogućeg rješenja, a isključivosti koje čujemo od nekih političkih subjekata ne vode u pravcu rješavanja ukupne situacije u BiH, pogotovo reforme nefunkcionalnog Ustava BiH koji je potrebno mijenjati kako bi BiH bila funkcionalna zemlja i kako bi mogla ispunjavati svoje obaveze prema EU i NATO paktu.“

Kao posebno značajno u izjavi iz Banje Luke, profesor Ćazim Sadiković navodi dogovor o ustrojstvu BiH na tri nivoa vlasti, ali i teritorijalnu organizaciju zemlje na četiri regije:


„Da ima centralnu vlast, srednju vlast i lokalnu vlast. To je, to nije moja misao nego misao iz teorije koju srećemo u Evropi, tzv. antiunitaristička doktrina koja je prisutna u nizu evropskih država, a koja je potrebna naročito tamo gdje je država složena, gdje postoje brojne etničke, vjerske, jezičke i slične grupe. Sljedeći princip to je teritorijalna podjela - ja bih rekao teritorijalna organizacija, teritorijalno ustrojstvo jer to nije podjela - na četiri teritorijalne jedinice ili regiona, kako se to obično u Evropi kaže, i mislim da je dobro da je svaka od tih jedinica također utemeljena na demokratskom principu diobe vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast - što zaokružuje svaki put jednu cjelinu.“

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG