Dostupni linkovi

Hrvatski su mediji pod snažnim pritiskom politike, ali za razliku od prijašnjih vremena, danas je riječ o puno suptilnijim metodama, preko vlasnika i oglašivača, upozoravaju medijski analitičari i novinari.

Uoči skorih lokalnih, a onda i predsjedničkih izbora, najviše je na udaru najmoćnija, javna televizija, koja je lakmus papir svake vlasti. No, snažnog vlasničko-političkog zagrljaja i "pacificiranja nepoćudnih" nisu pošteđene ni ostale redakcije.

"U pravilnim vremenskim razmacima, jedan po jedan, sa ekrana nestaju prvenstveno politički novinari. Gotovo cijela garnitura Dnevnika je maknuta. Svako malo neki novinari budu suspendirani zbog izražavanja svoga stava ili zbog uređivačke slobode, a najnoviji slučaj je bio da je Petar Štefanić maknut iz emisije Dosje HR jer je pozivao nepoželjne goste koji se nisu sviđali glavnoj urednici."


Kolumnist portala Index.hr, Tomislav Klauški, upravo je bio zadnji gost u Štefanićevom TV Dosjeu, što se, kaže, očito zbog njegove česte kritike Sanaderove vlasti i vodstva državne televizije, glavnoj urednici HTV-a, Hloverki Novak Srzić, nikako nije svidjelo:

"Bilo je jasno zbog čega je ona tamo postavljena i ona to sustavno radi od prvog dana. Smijenila je 12 urednika kako je došla, ukinula je neke emisije, nestali su neki novinari. Sustavno se radi na čišćenju informativnog programa i stvaranju preduvjeta da ne bude disonantnih tonova na javnoj TV. Stvorila je preduvjete da HDZ može mirno gledati Dnevnik u 19:30, bez nekih strahova i šokova. Nekih škakljivih emisija više nema. Stvoreni su preduvjeti da HDZ, što se tiče javne televizije, a i dobrog dijela glasovnih medija, uđe mirno u predizbornu kampanju."

Zabrinjava što sve prolazi mirno, bez većih reakcija javnosti, političke oporbe, pa i samih novinara. Medijski ekspert i profesor na Fakultetu političkih znanosti, Stjepan Malović:

"Da li novinari kao struka imaju snage i mogućnosti odgovoriti na te pritiske? Tome možemo dodati i uobičajene pritiske koji novinari doživljavaju, a koji se povećavaju ove godine sa približavanjem lokalnih izbora i sa približavanjem predsjedničkih izbora, gdje se otvara jedna vrlo nemilosrdna predizborna utrka. Već sada možemo kazati da se novinarstvo nalazi u dosta lošem položaju."


Mnogi misle da bi Hrvatsko novinarsko društvo (HND) trebalo biti glasnije i oštrije upozoravati na pritiske i ugrožavanje slobode medija u Hrvatskoj. Potpredsjednik HND-a, Luko Brailo:

"HND nema nikakve izvršne ovlasti u svojim rukama. Mi možemo samo tiho ili jače diplomatski reagirati i upozoravati na stvari koje se događaju. Kad god je HND reagiralo, onda se to svodilo na to da su vodstva kuće autonomna, da je uređivanje autonomno i da HND tu nema što tražiti."

Profesor Malović misli da je ipak riječ o onoj "kako su u postolara najgore cipele":

"Mi još uvijek nemamo kolektivni ugovor na razini Hrvatske, a počeli smo prvi na njemu raditi od svih zemalja u tranziciji. Nemamo Vijeće za medije, a svako ima Vijeće za medije. Čak se rugamo Bosni kao protektoratu, a oni sve to imaju riješeno. Ako ništa drugo, ima nekakav legalan sustav u kojem novinari djeluju. Mi svega toga nemamo i svi na to šute, a najviše šuti strukovna organizacija."

U hrvatskoj se javnosti uglavnom šuti i o sudbini bivših Feralovaca, Viktora Ivančića i Marinka Čulića, koje je još ljetos, kao kolumniste, nakon gašenja Ferala, u stalni radni odnos primio riječki Novi list. Najavljeni su kao "velika novinarska pojačanja", ali otad do danas nije im objavljen nijedan tekst, i to, kako prenose neki portali, zbog naloga novog većinskog vlasnika lista, kojem se uredništvo nije u stanju usprotiviti, pa je od "nepoćudnih" novinara zatražilo da pristanu na sporazumni raskid ugovora o radu.

Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, Gabriela Galić, se boji da će i aktualna recesija mnogim vlasnicima i urednicima biti dobra izlika i za lišavanje "nepoćudnih" novinara:

"Činjenica da hoće ta kretanja da iskoriste da bi se riješili ljudi, da bi racionalizirali poslovanja unutar svojih firmi, ili da bi neke svoje greške iz prošlosti danas prebacili na leđa novinara i ostalih medijskih djelatnika. Ono o čemu se govori je da bi u sustavu SNH bez posla moglo ostati 100-150 ljudi, govori se o otpuštanima na RTL-u, u Večernjaku, a već smo svjedoci da je i Dnevnik godinu započeo dijeljenjem otkaza.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG