Dostupni linkovi

Zločin nad Jevrejima pouka je generacijama


Sinagoga u Sarajevu

Bosna i Hercegovina već treću godinu zvanično obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Tokom Drugog svjetskog rata od 15.000 Jevreja koji su živjeli na teritoriji BiH u brojnim progonima i u logorima stradalo ih je oko 12.000.

Posljedice holokausta osjećaju se i danas, kaže predsjednik Jevrejske opštine u Sarajevu Danilo Nikolić:

„Evo jedan podatak koji jasno govori kolike su i danas posljedice holokausta. Kad vam kažem da su 1937. godine, kad sam ja rođen, u Sarajevo rođena 362 jevrejska djeteta, a u 2002. i u 2003. nijedno - jer od 11.500 Jevreja koji su živjeli u Sarajevu 1940. i 1939. godine vratilo se svega oko 2.500. Svaka katastrofa, svaki rat posljeduju posljedice.“

Zločin nad Jevrejima trebao bi biti pouka svim generacijama. Međutim, prema mišljenju predsjednice Društva za ugrožene narode BiH Fadile Memišević, o holakaustu građani BiH malo znaju:

„Moje iskustvo je vrlo negativno u toj kulturi sjećanja, koja, nažalost, nama manjka. Mi je nemamo, nemamo edukacije. Moram da kažem da je jako važno da imamo taj otklon.“

Iako je holokaust najsistematičniji genocid koji je uopšte izvršen u historiji, pred kraj 20. vijeka u Evropi ponovo se dogodio genocid, kaže direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Smail Čekić:

„Nažalost, generacije, prije svega političara, poslije Drugog svjetskog rata nisu izvukle nikakvu historijsku pouku i na kraju 20. stoljeća ponovo u Evropi na genocidnoj osnovi izvršeni su teški, najteži zločini koje, također, historija čovječanstva poznaje, a riječ je o genocidu nad Bošnjacima.“

Uprkos pritiscima i domaće i međunarodne javnosti, BiH je dočekala današnji dan bez zakona o zabrani negiranju holokausta i zločina genocida. Krajem prošle godina prijedlog zakona je ponovo odbijen u Pralamentu. Poslanik Jozo Križanović posebno naglašava da bi BiH zbog svoje novije historije morala imati takav zakon:

„Taj refleks inače, ne samo usvajanja zakona nego praktičnog ponašanja prema civilizacijiskim dostignućima određuje zaista zrelost jedne zemlje i karakter. Prema tome, bar meni se čini da se tu radi o nečinjenju kao da se dobije ne vremenu - kao da će vrijeme samo od sebe nešto rješavati.“

Tokom Drugog svjetskog rata u Sarajevu je stradalo oko 9.500 Jevreja. Mnogi su preživjeli samo zahvljujući pomoći komšija. Ljerka Latal se sjeća da je njen otac Andrija spasio nekoliko Jevrejki:

„Pritisak je bio sve veći i veći za one koji su krili Jevreje jer smo bili svjesni ukoliko se to dozna ne samo da će oni biti odvedeni nego kompletna porodica. Situacija je bila isto vrlo teška jer je preko puta naše kuće bila tajna radiostanica Gestapoa, za što smo mi dobili uputstva da o tome ne smijemo nikome govoriti. I živjeli smo u dvostrukom strahu - s jedne strane Gestapo, s druge strane ovo što smo činili dobro djelo.“

Izložba pod nazivom „Kad su komšije bili ljudi“ otvorena je večeras u Sarajevu i govori o tzv. pravednicima u BiH.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG