Dostupni linkovi

Učenjem o holokaustu protiv „izama“


Predsjednik Hrvatska Stipe Mesić i predsjednik jevrejske vjerske zajednice „Beth Israel“ Ivo Goldstein na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta
Predsjednik Hrvatska Stipe Mesić i predsjednik jevrejske vjerske zajednice „Beth Israel“ Ivo Goldstein na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta

U hrvatskom školskom sustavu posebna se pozornost posvećuje obrazovanju o holokaustu. Sve je više nastavnika uključeno u domaće i međunarodne seminare o poučavanju o holokaustu, a udžbenici povijesti za osnovne i srednje škole temi holokausta i zločinima u vrijeme NDH nad Srbima, Židovima i Romima posvećuju primjerenu pozornost.

Viša savjetnica za nastavu povijesti u Agenciji za obrazovanje Loranda Miletić kaže za naš radio kako se od 2004. godine uz Dan sjećanja na holokaust organizira seminar uvijek za nove nastavnike, u kojem uz domaće eksperte sudjeluju i stručnjaci iz washingtonskog Muzeja holokausta, amsterdamske „Kuće Ane Frank“ i jeruzalemskog memorijalnog centra Yad Vashem. Osim toga, 25 nastavnika osnovnih i srednjih škola svake godine odlazi u Yad Vashem na dvotjedni seminar, a o svojim iskustvima drže seminare u regionalnim centrima po Hrvatskoj, a svake godine između 4 do 6 srednješkolskih profesora odlaze na seminare u Sjedinjene Države, također sa obavezom da po povratku prenesu znanje svojim kolegama.

„Recimo, ono što je specifično za naš godišnji seminar je činjenica da – vjerovali ili ne – postoji lista čekanja! Mi svake godine pozovemo 50 novih nastavnika, međutim to su nastavnici koji su se obično još godinu dana ranije prijavili za ovaj seminar, tako da sada ja u svojoj bilježnici imam popis od nekih 25 ljudi za seminar u 2010. godini, nastavnika iz manjih i većih sredina, svih sredina sa područja Republike Hrvatske koji
su za to zainteresirani.“


Dodatne su se mogućnosti otvorile otkako je Hrvatska postala članica međunarodnog „Task Forcea“ za poučavanje o holokaustu, tako da više nitko ne postavlja pitanje – treba li govoriti o holokaustu.

„Nego je pitanje – kako, na koji način? Koje materijale upotrijebiti i kako učenicima približiti priču o stradanjima Židova i drugih naroda na prostoru Europe i svijeta, a pogotovo na prostoru Hrvatske kada govorimo o nacionalnoj povijesti, da oni kroz priču o žrtvama holokausta steknu neke osnovne ljudske osobine, da postanu humaniji, čovječniji, da bi se mogli lakše snalaziti, da uče iz holokausta i da bi se lakše mogli suprotstavljati svemu onome što ih okružuje danas u suvremenom svijetu - svi oblici „izama“, od antisemitizma koji je u posljednje vrijeme u porastu do islamofobije i homofobije, svih oblika fobija.“


Viša predavačica metodike nastave povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Snježana Koren podsjeća da se od konca devedesetih u udžbenicima povijesti posvećuje primjerena pozornost holokaustu.

„Ja bih rekla da su danas u udžbenicima stradanja Srba, Židova i Roma u NDH svakako dio nacionalne pripovijesti. Na pozitivnoj strani bi se recimo moglo istaknuti da jedini udžbenik koji je nakon 2000. godine izrazito minorizirao tu temu (bio je objavljen 2004. godine i prihvaćen od strane povjerenstva Ministarstva) nije bio prihvaćen među nastavnicima. Bio je zastupljen sa svega par postotaka (u Hrvatskoj postoji više udžbenika za pojedini predmet i njihov izbor je prepušten nastavniku tog predmeta), i zbog toga je nakon dvije godine povučen.“


Na negativnoj strani profesorica Koren izdvaja primjerice upotrebu termina: svih pet postojećih udžbenika za 8. razred osnovne škole nedvosmisleno osuđuju zločine u vrijeme NDH i tretiraju je kao totalitarnu državu, ali u dva se za ono što se događalo Srbima, Židovima i Romima u NDH koriste termini 'holokaust' i 'genocid', dva koriste termin 'politika terora', a u jednom se zločine naziva rezultatom 'represivne politike ustaškog režima'.

Ravnateljica Spomen-područja Jasenovac Nataša Jovičić kaže za naš radio kako spomen-područje – kao jedini memorijalni centar vezan uz holokaust ima izvrsnu suradnju sa nastavnicima koji su prošli seminare u Yad Vashemu.

„Mi vrlo dobro surađujemo sa osnovnim školama iz Čakovca. Tu su nam se nastavnici javili upravo nakon seminara u Yad Vashemu i preko nas prezentiraju neke programe koje sami rade u svojim školama, kustosi iz Spomen-područja odlaze na seminare u njihove škole i slično. Jako smo dobro povezani sa nastavnicima iz Sisačko-moslavačke županije, u kojoj se i nalazi Spomen-područje Jasenovac, koji nas redovito posjećuju sa svojim učenicima. Tu bih posebno izdvojila školu iz Popovače. Škole iz Istre nas i dalje izvještavaju što rade posebno vezano za dan sjećanja na holokaust.“


Zaključimo ovu priču jednom vrlo točnom objekcijom profesorice Miletić.

„Ja kažem uvijek nastavnicima: holokaust je izvrsna tema na kojoj možete učiti kako poučavati i druge osjetljive teme iz nacionalne i svjetske povijesti. Znači, ona ima višestruke koristi!“

XS
SM
MD
LG