Dostupni linkovi

Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak preuzeo je u ponedjeljak dužnost ministra vanjskih poslova Slovačke, a iz Bratislave u Sarajevo se vraća na sastanak Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira. Na sjednici u utorak biće razmatrana procedura izbora novog visokog predstavnika u BiH.

Vijeće za implementaciju mira na sutrašnjem zasjedanju raspravljaće o prijelaznim rješenjima i pravnim aspektima situacije u kojoj se našao Ured visokog predstavnika u BiH nakon što je aktualni visoki predstavnik Miroslav Lajčak objavio da napušta funkciju.

Lajčakov prekid funkcije prije isteka mandata pokrenuo je niz pitanja. Jedno od njih jeste i trenutna funkcija visokog predstavnika. Mada politički lideri u BiH različito gledaju na postojanje OHR-a, signal koji dolazi iz EU nimalo nije dvosmislen, a ponovljen je u Briselu najvišim dužnosnicima BiH. Komesar za proširenje EU Oli Rhen je predsjedavajućem Predsjedništva BiH Nebojši Radmanoviću ukazao na potrebu transformacije Ureda visokog predstavnika ako BiH želi aplicirati za članstvo:


„Poruka je jasna: mi želimo BiH i čitav Zapadni Balkan u EU, ali kao i sve druge zemlje morate ispuniti određene uslove. Nameće se prioritetno da ispunimo dva preostala cilja iz kominikea Vijeća za implementaciju mira i onda možemo tek da apliciramo. Ja mislim da je to realno uraditi u BiH u prvoj polovini ove godine.“

Stav SAD je da posao visokog predstavnika još nije završen i da se mora nastaviti.
Ambasador SAD u BiH Charles English, s druge strane, smatra kako se još ne nazire kraj mandata OHR-a:

„Stav SAD je da posao visokog predstavnika još nije završen i da se mora nastaviti. I stav je vlade SAD da će se to okončati provedbom onih popularnih pet uslova i dva cilja. A mislimo da još nismo u tom trenutku da razgovaramo o tranziciji Ureda visokog predstavnika u ured specijalnog predstavnika EU.“

Vijeće za implementaciju mira bi, najvjerovatnije, moglo razmatrati opciju razdvajanja funkcije visokog predstavnika i specijalnog izaslanika EU jer se model obnašanja obje istovremeno pokazao neefikasnim. Ukoliko se dogodi razdvajanje, poziciju specijalnog izaslanika dobile bi zemlje EU. Visokog predstavnika bi, najvjerovatno, predložile SAD, što u uži izbor dovodi prvog zamjenika visokog predstavnika Rafi Gregoriana. O mogućem imenovanju Gregorian kaže:

„Nema pravne prepreke tome, ali to je odluka Vijeća za provedbu mira.“

Lajčak na dužnosti ostaje još nekoliko sedmica, što daje dovoljno vremena za imenovanje novog. S obzirom da pravila o korištenju bonskih ovlasti nalažu da ih može primjenjivati isključivo visoki predstavnik, a ne njegov zamjenik ili vršilac dužnosti, odluka da Lajčak ostane još neko vrijeme u mnogome olakšava situaciju.

Razdvajanje funkcija u ovom kontekstu je nebitno, smatra Halid Genjac, predsjedavajući Komisije za evropske intergracije Parlamenta BiH. Ono što međunarodna zajednica treba uraditi, smatra Genjac, jeste zauzeti odlučniji stav prema BiH:

Međunarodna zajednica nema konzistentan nastup prema otvorenim pitanjima i budućnosti BiH.
„Međunarodna zajednica nema konzistentan nastup prema otvorenim pitanjima i budućnosti BiH, nema konzistentan nastup prema rješenju tih pitanja, nema odgovor na pitanje kako da se prevaziđe postojeći ustav koji ne nudi BiH funkcionalnost, racionalnost i održivost njenih instistucija. Sve te obaveze i sva ta pitanja su na visokom predstavniku i dodatno sve to skupa pokazuje da mandat visokog predstavnika ni izbliza nije završen.“

U Uredu visokog predstavnika, pak, podcrtavaju da je ipak najbitniji domaći angažman. Ljiljana Radetić, potparol OHR-a:


„Rješenje pitanja državne imovine i pronalazak odgovarajućeg rješenja za Brčko će pokazati da su politički lideri u BiH dovoljno zreli da donesu odluku o ključnim pitanjima u zemlji. Kada je u pitanju komentar gospodina Rhena da BiH ne treba da aplicira za kandidatski status prije transformacije OHR-a, teško je zamisliti da zemlja koja nije sposobna postići sporazum o ovim pitanjima može biti smatrana dovoljno zrelom za članstvo u EU.“

Još jedno od pitanja koje se nameće Lajčakovim odlaskom jeste hoće li se održati sporazum iz Pruda, koji je uživao njegovu snažnu podršku. Glasnogovornik HDZ-a Mišo Relota vjeruje da sporazum nije ugrožen:

„Mi vjerujemo da će njegov nasljednik nastaviti tamo gdje je gospodin Lajčak stao i mi ne vjerujemo da će ovim činom biti ugrožen Prudski sporazum, odnosno njegova implementacija. Čak štaviše vjerujemo da će svi odgovorni u ovoj zemlji žurno pozabaviti bržom operacionalizacijom, odnosno implemenatcijom sporazuma postignutog u Prudu.“


Vijeće za implementaciju mira najprije će razmotriti model po kojem će djelovati Lajčakov nasljednik, a potom će se u februaru ili martu izjasniti o imenima. No, za sada je od potencijalnih kandidata jedino austrijski član Evropskog parlamenta Hanes Swoboda demantirao navode. Pored bivšeg irskog premijera Bertie Aherna i bivšeg evropskog komesara za spoljne poslove Chris Pattena, kao mogući kandidat pominje se i zastupnica Evropskog parlamenta Doris Pack.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG