Dostupni linkovi

Vladajuća Demokratska partija socijalista koja je posljednjih godina u izborne procese ulazila samo sa Socijaldemokratskom partijom, uoči vanrednih parlamentarnih izbora koji su planirani za proljeće ponudila je prije svega manjinskim strankama formiranje šire koalicije. Te partije su, međutim, poput Bošnjačke već počele da iznose svoje uslove.

Zvanično nije dogovoreno, ali je prilično izvjesno da će i ovoga puta na vanrednim parlamentarnim izborima Socijaldemokratska partija biti uz veću članicu vladajuće koalicije Demokratsku partiju socijalista. Osim njih tu koaliciju će činiti i Hrvatska građanska inicijativa sa kojom se DPS već dogovorio, a u perspektivi je i dogovor sa Demokratskom unijom Albanaca sa kojom su do sada obično pravljene postizborne koalicije, ako i Bošnjačkom strankom koja bi prvi put mogla participirati u raspodjeli vlasti. U još uvijek aktivnom sazivu parlamenta ta stranka je osvojila dva mandata i podijelila ih sa Liberalnom partijom. Ovoga puta za ulazak u koaliciju sa DPS-om, traži tri mandata. Analitičar Miloš Bešić o interesu vlasti da prihvati takav zahtjev kaže:

"Bošnjačka stranka sa stanovišta jezika brojki nema naročitu snagu, nema valjane argumente sa kojima bi mogla da ucenjuje Demokratsku partiju socijalista pre svega. Međutim, imajući u vidu još jednu stvar, ako razmišljate sa stanovišta Demokratske partije socijalista, sve i da je taj procenat mali, da je ispod izbornog cenzusa, kada integrišete manjinsku stranku vi ste oduzeli kapacitet ostalog opozicionog tela, kolača, da pravi krupnije opozicije i tako pravite vlastite sinergijske efekte. Tako da je to jedna matematika najmanje na dva politička nivoa."

Miloš Bešić je i glavni metodolog CEDEM-a, kredibilne agencije za ispitivanje javnog mnjenja, pa smo ga pitali koliko upravo takve sondaže mogu uticati na veću ili manju stranku kada je riječ o uslovima pod kojima će se dogovarati. Bešić kaže da definitivno mogu, međutim, da u konkretnom slučaju posebno sa stanovišta strateškog interesa Demokratske partije socijalista to je zanemarljivo:

"Nije sve u brojkama. Imate činjenicu da stranke koje predstavljaju manjinski narod u Crnoj Gori imaju, učestvuju u vlasti, zajedno sa vladajućom partijom. Sa druge strane, vladajuća partija na taj način šireći to svoje područje delovanja, pravi tu vrstu integracije između većinskih struktura i manjinskih stranaka što je isto tako strateški vrlo, vrlo važna stvar za njih."

Iz Demokratske partije socijalista je preko njenog potpredsjednika Svetozara Marovića nagoviješteno da bi u širu koaliciju primili Narodnu stranku. Analizirajući mogući interes DPS-a da i tu stranku, koja bi prema anketama teško mogla proći izborni cenzus, pozove u koaliciju, Bešić kaže da mu je bila zanimljiva reakcija čelnika Narodne stranke koji su nakon te najave, umjesto odgovora DPS-a počeli kritikovati opoziciju. Upravo tu vidi mogući interes vladajuće stranke:

"Uzimanjem jedne manje srpske stranke ona bi naprosto poslala jedan vrlo jasan signal da je opozicija nesposobna, da je loša, da je neorganzovana i da naprosto nema nikakve nade niti ikakvog razloga glasati za opoziciju takvu kakva jeste i kada vam takva informacija stigne ne od DPS-a nego od Narodne stranke koja je jako dugo u tom nekom delu opozicionog kolača, jako tupite oštricu opozicije i dovodite u pitanje svaku mogućnost njihovog zajedničkog delovanja, a naročito mogućnost da dovedu u pitanje vlast Demokratske partije socijalista."

Motiv DPS-a za ulazak u ovako široku koaliciju, po sudu Miloša Bešića je i taj da će i dalje zadržati glavnu riječ u odlučivanju, ali da bi za sve odluke na ovaj način obezbijedila veći legitimitet:

"A naročito ovi koji dolaze od strane manjinskih partija i srpskih partija. Onda svaka politička odluka ima veću specifičnu težinu i svaka politička odluka je mnogo legitimnija u odnosu na onu odluku koju bi DPS doneo na autoritaran način. I naravno da bi na duže staze i dalje devastirali onaj deo biračnog tela koji je protiv DPS-a."
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG