Dostupni linkovi

Osim povremenih čarkanja, nema nikakvih promjena u hrvatsko-slovenskim odnosima, koje je opteretila slovenska blokada hrvatskih pregovora o članstvu u Europskoj uniji. Međutim, po ocjeni hrvatskih analitičara, ukupna vanjskopolitička klima se mijenja nabolje u hrvatsku korist.

Jučerašnja rasprava u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta, kada je niz parlamentaraca osudio slovensku blokadu hrvatskih pregovora, i današnje usvajanje prijedloga rezolucije o hrvatskom napretku u pregovorima sa Europskom unijom, u kojoj se izražava „duboko žaljenje“ zbog slovenske blokade, za bivšeg ministra vanjskih poslova i političkog analitičara Matu Granića, u izjavi za naš radio, vode samo jednom zaključku:

„U sadašnoj situaciji Slovenija u Europskoj uniji je u defanzivi. Ako Hrvatska uspije dodatno mobilizirati Njemačku i Francusku, ja duboko vjerujem da će doći i do sastanka u troje - Hrvatska, Slovenija i predstavnik Europske unije ili Komisije ili predsjedavajućeg, i da stvari će se ipak kretati prema arbitraži. Zašto? Jer je to jedino demokratsko, civilizirano rješenje i to je lako svakome u Europskoj uniji i u Sjedinjenim Američkim Državama objasniti.“

Na tom je tragu i današnja izjava hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića austrijskoj agenciji APA kako vjeruje da će blokada biti riješena u sljedećim tjednima na obostrano zadovoljstvo.

Novi sastanak eksperata

Mješovito hrvatsko-slovensko ekspertno povjerenstvo sastat će se 28. siječnja u Sloveniji, najavio je u izjavi za naš radio akademik Davorin Rudolf. Hrvatska je pozicija da 16 godina pregovaranja nije donijelo nikakve rezultate, da je propao i pokušaj posredovanja bivšeg američkog ministra obrane Williama Perryja, dakle - preostaje jedino neki međunarodni sud. Za Hrvatsku je dobro rješenje Međunarodni sud pravde u Hagu, među 15 sudaca nema ni Slovenaca ni Hrvata, a od pedesetak dosadašnjih presuda o granicama ili suverenitetu među državama - sve su izvršene. Načelo pravičnosti koje stoji u statutu ovog suda i na kojem Slovenija inzistira je relikt iz vremena kada međunarodno pravo nije bilo razvijeno, kaže akademik Rudolf:

„I mogu vam reći, pred Sudom u Hagu je do sada bilo oko 110 predmeta. Do danas nikada nijedna država nije ovlastila Sud da rješava spor o pravičnosti. Hrvatska, mislim, ne može na to pristati, kažem još nijedna država nije tako nešto prihvatila. I ako i Slovenija bude inzistirala na tome, ja ne znam šta ćemo predložiti našim vladama.“

Nema trećeg odstupanja hrvatskog

Nema novih momenata u hrvatsko-slovenskim odnosima, niti će ih biti tako dugo dok Slovenija ima i najmanjeg razloga za vjerovati da će Hrvatska odustati od rješavanja graničnog pitanja po odredbama međunarodnog prava, kaže za naš radio opozicijski potpredsjednik Sabora i ekspert za međunarodne odnose Neven Mimica. Slovenska blokada hrvatskih pregovora o članstvu u Europskoj uniji ima tri cilja: ili vratiti problem na bilateralnu razinu koja bi rezultirala nečim nalik dogovoru Drnovšek - Račan, drugi bi cilj - ako prvi ne uspije - bio prihvatiti međunarodno pravno tijelo, ali po već spominjanom načelu pravičnosti, a ako ni to ne prođe - Ljubljana bi prihvatila međunarodnu pravnu arbitražu, ali na način da se Hrvatskoj onemogući da na sud donese svoje dokaze. Nijedno od tih rješenja nije za Hrvatsku prihvatljivo, kaže Mimica:

„Ali dok god ostavlja imalo prostora da se Slovenija nada da će neka od ta tri rješenja biti prihvatljiva, bojim se da nema deblokade. Zbog toga sa Slovenijom treba razgovarati u četiri oka ili u šest očiju, kako god se dogovorilo, ali treba razgovarati na način da se u tom razgovoru jasno kaže da nema trećeg odstupanja hrvatskog od međunarodnog prava.“

Prvo je odstupanje bilo dogovor Račan - Drnovšek o granici, a drugo odstupanje bilo je Sanaderovo odustajanje od primjene Zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa (ZERP):

„Jasno i čvrsto i Vlada i oporba i predsjednik države moraju samo jednu poruku slati: nema trećeg odstupanja od međunarodnoga prava koje Hrvatska ima u ovim pitanjima razgraničenja.“

Slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Aurelio Juri dao je ostavku na mjesto potpredsjednika u zajedničkom parlamentarnom odboru Europske unije i Hrvatske zbog svojih stajališta o rješavanju graničnih pitanja s Hrvatskom, koja su u suprotnosti sa stajalištem slovenske Vlade i stranke Socijalnih demokrata (SD) kojima Juri pripada, javila je u srijedu Slovenska tiskovna agencija STA. "Da, dao sam ostavku na taj položaj", rekao je Juri u srijedu u Bruxellesu. Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta u srijedu je prihvatio poziv Sloveniji i Hrvatskoj da glede svog graničnog prijepora prihvate kao arbitra Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu. Juri, koji se i prije zauzimao za arbitražu, kao član odbora pri glasovanju se suzdržao, a ostala dva slovenska eurozastupnika Jelko Kacin i Alojz Peterle glasovala su protiv toga poziva za koji su glasovali svi neslovenski članovi tog odbora. Juri je inače zamjenski član Europarlamenta iz Slovenije i na tom je mjestu naslijedio predsjednika Socijalnih demokrata (SD) Boruta Pahora kad je Pahor dao ostavku na mjestu u Europarlamentu zbog preuzimanja dužnosti premijera potkraj prošle godine.
Juri je nakon toga naslijedio Pahora i na mjestu člana Odbora EP-a za vanjsku politiku i na mjestu potpredsjednika Parlamentarne skupštine EU - Hrvaska. (Hina)
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG