Dostupni linkovi

Kriza pred vratima, Vlada bez odgovora


Foto: Enis Zebić

Jedna od najvećih sindikalnih središnjica - Nezavisni hrvatski sindikati - prozvala je danas hrvatsku Vladu da nema nikakav scenarij pred dolazeću ekonomsku krizu. Ekonomska struka se slaže s tom ocjenom, ali predlaže i jednostavan način kako uspješno prebroditi krizu.

Svjetska gospodarska kriza je pred vratima Hrvatske, a Vlada nije pripremila nikakve mjere za ublažavanje njenih mogućih posljedica, optužio je danas premijera Ivu Sanadera predsjednik jedne od najvećih sindikalnih središnjica, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. A situacija nije sjajna: prosječna plaća od 5.250 kuna, oko 730 eura, pokriva tek 80 posto potrošačke košarice za četveročlanu obitelj, a svaki je građanin prosječno zadužen 28.000 kuna, dakle oko 3.800 eura:

„Košarica pokazuje da se u Hrvatskoj živi loše. Zaduženost pokazuje da se u Hrvatskoj živi prezaduženo i loše. Pokazuje nam se vrlo jasno da se bez zaduženosti ne može živjeti u Hrvatskoj.“

U takvim uvjetima Hrvatska dočekuje dolazak globalne recesije, i svi su očekivali da nedavno osnovano Ekonomsko vijeće, kojem se na čelo postavio premijer, iziđe sa nekim prijedlozima mjera, kazao je Sever:

„Nikakav prijedlog rješenja nije došao. Ekonomsko vijeće bavilo se pitanjima kojima se željela baviti Vlada ili poslodavci. I na kraju sada se s pravom pitamo za koga vraga je osnovano Ekonomsko vijeće.“

Tko će pomoći tvrtkama koje će zbog recesije doći u krizu, tko će pomoći onima koji će kao žrtve recesije završiti na ulici, a procjenjuje se da će ih biti između pet i deset tisuća, pitaju sindikati.

I struka se slaže s ocjenom da Vlada nema organizirani pristup nadolazećoj krizi. Za naš radio govori predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i gospodarski strateg oporbenih socijaldemokrata Ljubo Jurčić. Jedino što Vlada poduzima je - kozmetika:

„Vladajuća politika apsolutno nema ideje kako se nositi sa tom situacijom, osim što može u nekom trenutku komunicirati o onom što smatra da poboljšava njenu percepciju u javnosti. A, inače, smislenog, organiziranog političkog pristupa ili upravljanja situacijom nema, ne postoji.“

Jurčić međutim nije pesimist - treba osigurati monetarnu ravnotežu, odnosno likvidnost. Zatim, treba odustati od neproduktivnih projekata sa dugim rokom povrata, a proračunska sredstva treba ulagati u socijalne programe i ono što može zaustaviti pad gospodarstva. A do jeseni treba pripremiti paket mjera za suočavanje sa krizom:

„Ne za jesen zbog jeseni, nego jednostavno što oni prije to ne mogu pripremiti jer, zapravo, kako oživjeti domaću proizvodnju i kako uzeti dio domaćeg tržišta koji je prepušten nesmotreno uvozu proteklih petnaestak godina, jer mi najjednostavnije rješenje možemo naći ako dio domaćeg tržišta vratimo domaćoj proizvodnji kroz kvalitetnije proizvode i efikasnije poslovanje, a ne kroz zabranu uvoza. Na taj način možemo zaustaviti pad domaće proizvodnje i čak je možemo povećati.“

Naime, u Hrvatsku je protekle godine uvezeno roba za 30 milijardi američkih dolara, a Hrvatska ima uvjete za proizvodnju bar pola od te uvezene robe, dake u vrijednosti od 15 milijardi dolara. Neka Hrvatska uzme vlastitim proizvodima 20 posto tog tržišta - tri ili četiri milijarde dolara u roku od dvije godine - i na konju je, kaže Jurčić:

„To je oko pet posto godišnje stopa rasta na sadašnju proizvodnju - što nas stavlja na vrh svijeta i Europe, recimo. Trebamo krenuti ne akademskim raspravama i praznim pričama, nego jednostavno imati usmjerenu politiku prema povećanju domaće proizvodnje, prije svega za domaće tržište zato što ga najbolje poznajete, a ako je nešto od toga izvezeno - onda smo na konju."

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG