Dostupni linkovi

Gost Radija 27 u ovom izdanju emisije je Strajo Krsmanović, direktor sarajevske galerije Collegium Artisticum, u čijem je prostorima postavljena jedna atraktivna izložba pod nazivom Biblioteka, otvorena knjiga Balkana.

RSE: Šta se krije iza naslova Biblioteka, otvorena knjiga Balkana?

Krsmanović: Prije dvije godine u saradnji sa Centrom za vizualna istraživanja i razvoj vizualne kulture, Krug iz Čačka, smo pokrenuli neku vrstu balkanskog likovnog bijenala. Cijela stvar uistinu počiva na jednom fenomenalnom entuzijazmu Božidara Plazinića, koji je direktor Centra za vizualna istraživanja Krug, koji je inače i sam stvaralac čudesnog entuzijazma i energije. Njemu je pošlo za rukom oba puta da okupi preko 100 umjetnika sa teritorije jugoistočne Evrope, uključujući Grčku, Tursku, Rumuniju, Bugarsku i bivšu Jugoslaviju. On je te svoje izložbe premijerno oba puta postavio u Čačku. Tamo je bila i bosanskohercegovačka selekcija. Otišao sam to vidjeti i uistinu mi se dopalo. Predložio sam mu da radimo zajedno. Evo nas drugi put u tom poslu. Biblioteka, otvorena knjiga Balkana je naziv bijenala, ali vjerujem da će to prerasti u tradiciju. Na prvom bijenale, prije dvije godine, bila je tema Knjiga kao umjetnički predmet, a ovaj put je to Zemlja, knjiga, mape. Tri dobro izabrane teme. Radi se o savremenoj umjetnosti, o umjetnicima koji, inspirisani sa ove tri teme, rade svoje radove. To su vrlo često instalacije, fotografije, slike, vrlo slobodan, inovativan i originalan pristup tim temama. Ove godine je izloženo oko 100 radova u Collegium Artisticum-u. U Čačku je ta izložba bila postavljena prije tri mjeseca i u Srbiji je proglašena jednom od tri najbolja likovna događaja - uz Beogradski salon i Lubardinu izložbu.

RSE: Tu su slikari, skulptori, grafičari i drugi?

Krsmanović: To su savremeni umjetnici. Radi se o dominantno konceptualnim umjetnicima i o jednom vrlo slobodnom izražavanju u svim medijima. Ima tu i video radova i vrlo kreativnih instalacija. Uistinu, jedan vrlo kreativan pristup toj tematici. Zemlja, koja je osnov svega, knjiga kao intelektualna orijentacija u vremenu i prostoru i mape kao geografska orijentacija - su bile vrlo inspirativan izazov za umjetnike. Stručna javnost ju je osjenila kao izuzetan događaj.

RSE: Meni se čini fascinantnom činjenica da se toliko ljudi iz toliko zemalja i sa toliko opredjeljenja okupilo na jednom mjestu. Da li je teško okupiti 100 ljudi sa 100 djela na jednom mjestu?

Krsmanović: To je isključiva zasluga Božidara Plazinića.

RSE: Kada naš čovjek krene izlagati u inostranstvo, ili kada dovodimo jednog umjetnika u Bosnu i Hercegovinu, ima bezbroj administrativnih operacija kako preći granici i zaštiti to blago. Čudi me da je to prošlo tako jednostavno.

Krsmanović: I mene čudi. Naša bosanskohercegovačka selekcija je u Čačak otišla u gepeku.

RSE: Otkako si došao na čelo Collegium Artisticum-u si vrlo intenzivirao to što se zove saradnja, posebno na našim prostorima.

Krsmanović: Collegium Artisticum je bio jugoslovenska galerija i u njoj je izlagalo jako puno umjetnika, bilo je puno kolektivnih izložbi sa teritorije bivše Jugoslavije i bio je vrlo afirmisan na tom prostoru. Kada se desilo što se desilo, kada su uspostavljene granice, onda su nastali problemi. Prva primjedba, koja mi je rečena kada sam došao na ovo mjesto, bila je da u Collegium Artisticum-u gostuju gosti iz Zagreba i Beograda, da smo mi kolonija Zagreba i Beograda. Pitali su me - hoćemo li mi se i mi pokazati. Nije odgovornost samo Collegium Artisticum-a za prezentaciju naše umjetnosti vani. Sticajem okolnosti bili smo u prilici da kroz izložbu Prerađeno, koja je obišla osam evropskih metropola - od Bratislave, Beča, Ljubljane, Skopja - izađemo sa prezentacijom savremene bosansko-hercegovačke umjetnosti. U međuvremenu smo izložbu grupe Kamen, trojice umjetnika, uspjeli pokazati u Skopju. Ugovorili smo u junu prezentaciju u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti u Novom Sadu. Evo borimo se na sve načine da izađemo vani, da pokažemo da i mi imamo što pokazati.

RSE: Kako bi kao prvi čovjek Collegium Artisticum-a ocijenio 2008. godinu?

Krsmanović: Kada smo sumirali prošlu godinu, ispostavilo se da smo imali čak 29 izložbenih programa, što je kao kvantitet prilično impresivno, ali ne bi bilo značajno da unutar toga nema i kvaliteta, a uistinu ga je bilo. U kvalitet spada izložba Jagode Bujić, istambulska kolekcija Ars Aevi, izložba Sarajevo birvaktile i još nekoliko izložbi koje su bile utemeljenje u prošloj godini, uz naše standardne kolektivne izložbe i revijalnu izložbu povodom Dana državnosti. Bilo je tu i drugih paralelnih programa, kao što su neki koncerti savremene muzike, promocije knjiga, razgovori i seanse PEN kluba. Nastojali smo da napravimo živu umjetničku intelektualnu aktivnost, da Collegium Artisticum bude mjesto sastajanja i mjesto razmjene dobrih ideja. Mi smo proteklu godinu ocijenili uistinu zadovoljavajućom jer smo imali i veliki broj programa čijim standardom i kvalitetom smo vrlo zadovoljni. Pokrenuli smo časopis Vizura, koji nam je jako važan i kojim se ponosimo. Izdali smo treći dvobroj. To ne ide baš lako jer prilično košta, ali vidjet ćemo hoćemo li opstati s tim.

RSE: Hoćete li moći zadržati sve te programske sadržaje, učestalost izložbi i njihov kvalitet?

Krsmanović: Strašna je navala na prostor. Već smo u prilici da planiramo 2010. godinu, što je gotovo nevjerovatno za današnje prilike jer se kod nas uglavnom radi od danas do sutra. To je zbog velike navale. Naša je želja da prorijedimo taj veliki broj izložbi, prije svega da izložbama damo veći dignitet, da im obezbjedimo malo duže trajanje, barem onim izložbama za koje procijenimo da su nam posebno važne. Kod nas izložbepo pravilu traju dvije sedmice i to je neki minimum. Velike kolektivne izložbe zaslužuju da traju bar po mjesec dana jer im se tako daje dignitet i mogućnost da ih vidi što je moguće veći broj ljudi. Pošteno govoreći, nisam siguran da ćemo uspjeti u tome zbog velikog interesovanja od strane umjetnika. Plan smo napravili i bit će tu vrlo zanimljivih izložbi. Počeli smo sa ovom za koju procjenjujemo da je sigurno jedna od najboljih. Nastavljamo sa našim kolektivnim izložbama. Obnovili smo Salon mladih, do koga nam je stalo. Najavljujemo samostalnu izložbu i retrospektive nekolicine naših značajnih autora poput Nesima Tahirovića, Seada Čizmića, Aleksandra Bukvića, Dragane Nujić Vučković i Mustafe Skopljaka. Prilično veliki broj naših umjetnika je izrazio želju da napravi samostalne, retrospektivne izložbe. Vjerujem da ćemo svima uspjeti izaći u susret i da će to biti značajno za iduću godinu. Uz to idemo paralelno sa koncertima savremene muzike, promocijama, razgovorima i vjerujem sa časopisom Vizura, koji se pokazao jako potrebnim, jako važnim i jako značajnim. Na žalost imamo dosta finansijskih poteškoća. Budući da nam najavljuju restrikciju budžeta u idućoj godini, to će biti jako teško.

  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG