U Asocijaciji inovatora u BiH kažu da su njihovi članovi inovatori dobili čak 145 svjetskih priznanja na više od 200 izlaganja inovacija. Generalni sekretar Asocijacije Husein Hujić:
„Na svjetskim izložbama učestvovali smo čak u 18 gradova - od Bangkoka, Sužua u Kini i Seula, od tog Dalekog Istoka preko Srednjeg Istoka u Kuvajtu, do nastupa u Evropi i standardnih nastupa u Nirnbergu, Parizu, Strazburu, Zagrebu, Novom Sadu itd. Na tim izložbama predstavili smo ukupno 41 našu inovaciju, od kojih je 15 predstavljeno prvi put u ovoj godini.“
Jedan od najuspješnijih inovatora u BiH svakako je profesor sa Mašinskog falkulteta u Tuzli Fikret Alić. Zbog svog pronalaska eko filtera za pročišćavanje zagađenja iz izduvnih sistema automobila, na više međunarodnih sajmova proglašen je jednim od najuspješnijih inovatora na svijetu. Alićev filter je izuzetno jednostavan i jeftin za ugradnju. Praktično funkcioniše na način da vozilo sa tim filterom prikuplja zagađivače iz izduvnog sistema automobila koji saobraća ispred:
„Samo motorno vozilo neće ništa bogzna uticati na smanjenje zagađenosti okoline, ali ako to multipliciramo sa brojem vozila koji se danas kreću npr. kroz Tuzlu kao tranzitan grad, dovoljno je, a i za očekivati da će jedan eko filter sistem uspjeti apsorbovati oko jedan miligram zagađujućih čestica. Ako to pomnožimo sa 100.000 vozila koja dnevno procirkulišu kroz Tuzlu, onda je to 100 kilograma dnevno. Ako se to pomnoži sa brojem dana u godini, onda dobijamo vrijednosti preko 50 tona.“
Najveći problem za domaće inovatore jeste što mnoge njihove korisne inovacije završe negdje na policama ili u ladicama. Neki od njih se i samostalno izbore tražeći pomoć u inostranstvu, kao što je to učinio Miodrag Tešić iz Kotor Varoši. Tešić, o kojem smo već pisali, razvio je potpuno novu bešumnu vjetrenjaču. Već ovih dana, nakon godina upornosti, i zvanično bi trebao početi izvoz izuma:
„Podrška naših institucija, Vlade RS i ostalih institucija je beznačajna. Ljudi saznaju za nas preko medija, tako da smo imali kontakte od preduzeća Betr enerdži solušns koje je zainteresovano da određene naše proizvode izvozi u Keniju i u Ameriku. Takođe, imamo interesovanja od zvaničnih institucija Srbije da zajedno radimo na određenim projektima iz oblasti poljoprivrede. Neki primorski gradovi su zainteresovani za ovu vjetroturbinu.“
Fikret Alić volio bi da njegov izum ne ode u inostranstvo nego da postane proizvod kojim će se BiH ponositi:
„Cilj mi je da bar negdje budemo prvi. BiH može biti jedina zemlja na planeti sa sistemskim i svjesnim i kontinuiranim čišćenjem okolnog zraka.“
U inovatorskim udruženjima kažu da pomoć države postoji. Kolika tolika, ona se ne može zanemariti jer para nema ni za druge stvari, ističe Husein Hujić. On smatra da je privreda ta koja mora iskoristiti potencijale inovatora:
„Tu je katastrofalan odnos privrede prema inovacijama. Ja ću vam reći da je BiH zemlja najdinamičnijeg razvoja na kugli zemaljskoj na bazi vlastitih inovacija. Nevjerovatan podatak, a lako ga je dokazati. Mi smo od rata do danas promovirali oko 300 inovacija na svjetskim izložbama. Od njih se oko 50 nalazi u primjeni, nalazi u upotrebi, opredmećeni su, proizvode se. Nažalost, samo jednu ciglu našeg kolege Drage Ćosića iz Usore proizvodi neka ciglana, sve drugo su sami inovatori digli kredite, prodali zemlju, uložili.“
Da bi se moglo govoriti o razvoju na temelju inovativnih tehnologija, potrebno je da se svake godine na milion stanovnika razvije od 500 do 600 inovacija.
