Dostupni linkovi

Aktuelna situacija s prekidom dotoka plina iz Rusije izbacila je na svjetlo dana stari problem koji ima BiH: nepostojanje strategije u oblasti energetskog sektora, a posebno nedostatak skladišta za rezerve plina. Greške koje su pravljene u dugom nizu godina, sada je teško ispraviti, smatraju stručnjaci za ovu oblast.

Kriza nastala nakon stopiranja isporuke ruskog plina Evropi, u Bosni i Hercegovini je pokrenula lavinu pitanja, koja se svode na jedno: kako izaći iz krize? Prema mišljenju direktora BH Gasa Almira Bećarevića, Bosna i Hercegovina se snašla na jedini realni mogući način - uvozom interventnih količina plina i korištenjem alternativnih goriva:

„To je bilo rješenje koje su i druge zemlje pronašle. Svi u principu funkcionišemo sada na taj alternativni način, izuzev onih koji imaju svoja sopstvena skladišta prirodnog gasa. To je bilo potrebno rješenje, pogotovo za grad Sarajevo, koji je u velikoj mjeri ovisan o prirodnom gasu. Da bi zagrijavali domove, pogotovo kod individualnih potrošača, ovo je bilo potrebno i u ovom trenutku jedino moguće. Što se tiče sredstava, to jeste pitanje, ali...“

S obzirom da se u proteklh nekoliko dana za potrebe domaćinstava i preduzeća koriste interventne količine plina, koje se plaćaju njemačkoj firmi EON dan za dan, postavilo se i pitanje novčanih sredstva. Za dnevne potrebe BiH izdvaja milion KM. Kao rješenje, Vlada Federacije je ponudila da se novčana sredstva traže od banaka. Premijer Federacije BiH, Nedžad Branković:

„Data su zaduženja Energoinvestu i BH Gasu da sa jednom bankom obave razgovore za otvaranje akreditiva, tako da imamo otvoren volumen za servisiranje one razlike sredstava koju Kanton ne bude mogao obezbijediti da zadržimo kontinuitet plaćanja ovog alternativnog izvora gasa. Mislim da su ti razgovori završeni i da će biti sve u redu.“

Koliko je BiH spremna da se suoči sa problemima koje je donijela kriza nestašice zemnog gasa, pokazuje se i na privredi. Iako je tek nekoliko dana prošlo od kada je prestao ruski dotok gasa, preduzeća u sarajevskom Kantonu već osjećaju posljedice, kaže predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo Kemal Grebo:

„Sve firme sa kojima sam razgovarao su mi rekle da je to poskupilo njihovu proizvodnju zbog razlika u cijeni između lož ulja i plina i da one ne bi mogle u takvim uvjetima izdržati ukoliko ne bi i na izlaznim cijenama svojih proizvoda izvršile korekcije. Dakle, vrlo je ozbiljna situacija, pogotovo što se sad nagovještava i uticaj svjetske ekonomske krize na ekonomiju BiH. Ovo je sada jedan dodatni problem o kojem se mora vrlo brzo razmišljati.“

Trenutni način snabdijevanja plinom samo je prelazno rješenje. Direktor BH Gasa Almir Bećarević dugoročnu politiku vidi u korištenju različitih energenata:

„U svakoj zemlji dobro je imati miks energenata. Ne treba biti oslonjen samo na jedan domaći energent, jer i on je ograničen, on nije novi izvor. U tom pravcu ja i dalje podržavam ideju termoelektrana, ali isto tako i razvoj gasnog tržišta."

Bosna i Hercegovina je bez rezervi energenata i to je zapravo najveći problem, smatra potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Mahir Hadžiahmetović:

„Greška je da BiH nije napravila nijedno skladište gasa, kao što nisu ni terminali u funkciji, tako da nema nekih rezervi. Rješenje je u tom da se prihvate prijedlozi privrednika koji već godinama upravo predlažu da se terminali osposobe, da BiH obezbijedi rezervu energenata, bilo gasa, bilo mazuta, bilo lož ulja, za ovakve situacije. Mislim da BiH ne bi trebala da bude u nekom kriznom stanju kada su u pitanju energenti, uz dobre ugovore.“

Asistent na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, Azrudin Husika, upozorava da je neophodno napraviti skladišta energenata kako BiH ne bi ponovo došla u sličnu situaciju. Greške učinjene tokom niza godina teško je ispraviti u kratkom vremenu i pod pritiskom aktuelne situacije. Pa ipak, rješenja ima, smatra naš sagovornik.

„Prije svega treba se osloniti na domaće resurse, ali u onoj mjeri koliko je to ekonomično i koliko je to prihvatljivo s aspekta kvaliteta zraka, naročito govorim o Sarajevu.“

O cijeloj situaciju građani kažu:

„Taj problem sa plinom iz Rusije, Ukrajine, pao je na leđa običnih ljudi čitave Evrope. Ja ne mogu da shvatim, kao običan čovjek, da se to može desiti u 21. vijeku.“

„Nakon svega što smo prošli, doživljavamo ponovo Golgotu što se tiče grijanja, odnosno negrijanja. Mislim da su velike štete nanijeli i privredi i industriji. Kako će se ovo riješiti na kraju, ja ne znam.“
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG