Dostupni linkovi

Dan žalosti u Evropi 11. juli: sjećanje na Srebrenicu


Masovna grobnica u Srebrenici, Foto: Selma Boračić

Danas je Evropski parlament, na ovogodišnjem prvom plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, donio Rezoluciju o Srebrenici, kojom poziva države članice Unije i države Zapadnog Balkana, da ubuduće obilježavaju 11. juli kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. U Rezoluciji, koju su zajedno predložile sve političke grupacije u EP, naglašeno je da je potrebno podsjetiti se i prikladno pokloniti svim žrtvama zločina koji su počinjeni za vrijeme ratova na Balkanu.

Rezolucija je donesena tačno tri mjeseca od kada je u Briselu bila delegacija „Udruženja majki Srebrenice i Žepe“, koja je potpredsjednici Evropskog parlamenta Diani Wallis iz političke grupacije Liberala i Demokrata za Evropu uručila prijedlog rezolucije o Srebrenici.

Rezolucija Evropskog parlamenta o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici donesena je tri mjeseca nakon što je prijedlog uručen potpredsjednici Evropskog parlamenta Diani Valis.

Očekivanja porodica od Evropskog parlamenta su ispunjena, jer je Evropa priznala šta se dogodilo u Srebrenici, kaže predstavnica udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa“, Kada Hotić:

„Prvo se zahvaljujem Evropskom parlamentu što je naš zahtjev prihvatio da se ta Rezolucija prihvati i usvoji. Konačno je i Evropa progledala otvorenim očima, mada je Evropa imala otvorene oči i kad se nama dešavalo, ali se pravila da ne vidi, jer mi smo pod zaštitom UN-a doživjeli genocid. A 11. juli, Dan žalosti u Evropi, neće dati da to padne u zaborav. To će biti opomena budućim generacijama koje se još ni rodile nisu, da se tako nešto ne desi. Nadamo se.“

Mirsad Tokača, predsjednik Istraživačko dokumentacionog centra u Sarajevu obradovan je potezom Evropskog parlamenta, te izrazio očekivanje da će i u BiH spoznaja o srebreničkom genocidu doživjeti jednaku osudu:

„Potvrda da Evropa počinje da razmišlja na jedan potpuno drugi način, da sve to što se desilo u Bosni, mora biti i na taj način priznato, prepoznato, prihvaćeno i na neki način da se očuva sjećanje na taj događaj. Prije ili kasnije, bosanski Parlament mora o tome odlučivati. Pitanje je samo vremena i odgovarajućih uslova koje mi isto tako moramo da kreiramo u BiH. Očigledno da više senzibilnosti o ovoj stvari imaju ljudi izvana nego mi iznutra. To je jedan strpljiv dio posla koji mi moramo da radimo, da postignemo taj puni konsenzus u priznavanju svega što se desilo i što je, naravno, argumentovano dokazano.“

Bakira Hasečić predsjednica NVO „Žene žrtva rata“, s pozicije žrtve odluku Evropskog parlamenta, iako zakašnjelu, smatra korakom ka pravdi:

„Za mene, kao žrtvu, to je jedan veliki uspjeh, zadovoljavanje pravde i rasterećenje moje duše, da ne govorim o drugima. Ja se zahvaljujem, pored svega, Evropskom parlamentu u Briselu, da više nikad nijedna majka, nijedno dijete, ne zaplače."

Rezolucija prihvaćena od ubjedljive većine ima važnu dimenziju za budućnost, kaže poslanik u Evropskom parlamentu Jelko Kacin.

„Ono što je po meni najznačajnije je da je ova Rezolucija koja govori o mrtvima, namjenjena prije svega živima. Moramo to iskoristiti da to ugradimo u temelje širenja EU na sve zemlje Zapadnog Balkana. U toj Rezoluciji pozivamo sve zemlje Zapadnog Balkana da i one proglase 11.07. Danom žalosti i solidarnosti sa ljudima iz Srebrenice.“

Savjetnik Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Dino Abazović, ističe kako je Evropski parlament napravio važnu simboličku gestu prema žrtvama genoicida, te ukazao na značaj institucije koja zapravo predstavlja glas građana EU:

„Vidim dodatnu težinu gdje se i dalje osjeća potreba da se izrazi pijetet i nužnost pamćenja na svaku nevinu žrtvu koja je poginula, kako u Srebrenici, tako i u cijeloj BiH. Važno je napomenuti da sa političkog aspekta, ovu Rezoluciju podržale su sve poslaničke grupe u Parlamentu, bez obzira na njihova politička ishodišta. Te političke grupe u Evropskom parlamentu nisu uvijek jednako gledale na situaciju u BiH, ali u ovom slučaju su bili jednoglasni u podršci. Smatram da je to jedan dodatni potstrek da se žrtve ne smiju zaboraviti, da se moraju testirati na pravdi i da svi oni koji su krivi za taj i druge zločine u BiH, neće imati mira dok ne budu pravedno osuđeni.“

Počasni predsjednik Evropskog pokreta u BiH i profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu, Miodrag Živanović, u Rezoluciji vidi i neku vrstu pedagoške mjere za ona koji su genocid do sada negirali:

„Mislim da je ovo jedan čin poštovanja i pijeteta prema onome što se dogodilo u Srebrenici. Pretpostavljam da će to imati ovdje neke, ne previše velike, ali barem male reperkusije oko toga što inače Republika Srpska, kao polovina BiH, gotovo da nije ni poklanjala pažnju tom datumu, niti su naši predstavnici odavde, iz ovog entiteta, išli na odavanje pošte žrtvama genocida. Ali, bilo je kako je bilo, evo, i ovo će biti više kao jedna pedagoška ili edukacijska pouka za ono što se zove rukovodstvo Republike Srpske. Naravno, i za sve druge ljude koji su drugačije gledali na taj događaj.“
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG