Dostupni linkovi

U najnovijem istraživanju stupnja ekonomskih sloboda Wall Street Journala i The Heritage Foundation, Hrvatska je 116. od 179 ocjenjivanih država svijeta, i najlošije rangirana država jugoistočne Europe. Hrvatske vlasti nimalo se ne uzbuđuju ovom ocjenom, a analitičari tu ocjenu uzimaju s velikom rezervom.

Hrvatska je po stupnju ekonomskih sloboda ocijenjena kao uglavnom neslobodna ekonomija, ocjenjuje se u najnovijem neoliberalno intoniranom izvješću The Heritage Foundation i Wall Street Journala, koje u Hrvatskoj provodi udruga Adriatic Institute. Sa 113. mjesta u 2008. godini, pala je na 116. mjesto u ovoj godini i zauzima 38. mjesto među 43 europske zemlje, kazala je predsjednica Adriatic Institute Nataša Srdoč:

„Njezina ukupna ocjena je daleko ispod regionalnog prosjeka. U indeksu ekonomske slobode za 2009. godinu, Hrvatska je ocijenjena čak u četiri kategorije kao represivna ekonomija. To su ocjene za veličinu države, za vlasnička prava i vladavinu prava, slobodu od korupcije i prvi puta za radne slobode. U području radne slobode se ove godine ocjena pogoršala za Hrvatsku.“

Hrvatska vlada nimalo se ne uzbuđuje zbog ove ocjene. Za naš radio govori glasnogovornik Ministarstva gospodarstva Tomislav Mazal:

„Ideje neoliberalnog kapitalizma su svijet dovele do današnje najveće gospodarske krize u povijesti. Tako da rang liste promotora takvih ideja nama zaista ništa ne znače. A kao činjenicu da Hrvatska zaista ide dobrim smjerom mogu istaknuti nedavno provedenu veliku anketu na hrvatskim sveučilištima, gdje se čak 73 posto hrvatskih apsolvenata izjasnilo da bi radije ostali i radili u Hrvatskoj nego otišli u inozemstvo.“

Ocjene iz ovog izvješća odbacuje u izjavi za naš radio i jedan od doajena ekonomske misli u Hrvatskoj, profesor na učilištu VERN Dražen Kalođera:

„Ako se ekonomska sloboda definira kao nezavisno djelovanje od države, onda je to možda tako. Ali ako se jedna pravilna intervencija države smatra kao sputavanje države – to je pogrešno. Ja se ne bih složio s tim izvještajem o ekonomskim slobodama.“

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže za naš radio da je nakon razbuktavanja svjetske krize nemoguće koristiti neoliberalni pristup u ocjeni nekog gospodarstva:

„Zbog toga tak izvještaj iznosi potpuno paradoksalne nalaze da je hrvatska ekonomija manje slobodna za poduzetnike, odnosno manje liberalna od ekonomija nekih drugih zemalja poput Kambodže ili Mozambika, pa i Srbije. Što je, ne samo nerelevantno, nego i smiješno. Hrvatska ekonomija je u zadnjih nekoliko godina snažno napredovala u smislu prilagođavanja standardima Evropske unije.“

Na tragu primjedbi iz ovog izvješća, Novotny podsjeća kako pred hrvatskom vladom tek predstoje ozbiljne i nužne reforme uprave, pravosudnog aparata i radnog zakonodavstva, upozoravajući da u europskoj tradiciji socijalnog dijaloga i naglašene socijalne funkcije države nema mjesta za apsolutni ekonomski liberalizam.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, u izjavi za naš radio podupire ocjene iz istraživanja o velikoj opasnosti od korupcije i sporoj i neefikasnoj birokraciji, ali oštro odbacuje kritike da hrvatsko radno zakonodavstvo ugrožava ekonomske slobode:

„Ali ovo ostalo, što se tiče postavljanja stvari da treba dati slobode kapitalu, da radnika treba staviti na razinu potrošne robe, to ne možemo prihvatiti, baš zbog toga što je to, prvo, suprotno našem promišljanju kako treba urediti gospodarstvo i tržište rada. I drugo, ta koncepcija je izgubila. To se najbolje vidi po tome što je cijela ova svjetska kriza izazvana upravo zbog takve koncepcije.“

I analitičar Saveza samostalnih sindikata Domagoj Federbar, u izjavi za naš radio odbacuje kritike da su radnja prava prevelika, kao i zahtjev za uvođenjem jedinstvene stope poreza i daljom liberalizacijom poreznog sustava:

„Jedinstvena stopa poreza bi neposredno utjecala na one koji imaju najniža primanja, jer bi se uvođenjem jedinstvene stope poreza najniža plata još više smanjila. Zbog toga mislim da se postojeća fiskala sloboda ne bi trebala dalje liberalizirati.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG