Početkom sedmice Lajčak je uputio do sada najoštriju poruku građanima, rekavši da svih godina poslije rata biraju «nesposobne, nespremne i sebične političare koji nisu u stanju da postignu dogovor u interesu građana».
Na vrelu političku atmosferu u Bosni i Hercegovini dodatno utiču i stalni verbalni sukobi na liniji visoki predstavnik - domaći političari. Optužuju se međusobno za nerad i nesposobnost, ali niko nije spreman da sagleda vlastite greške. Dok visoki predstavnik poručuje da građani BiH godinama na izborima biraju nesposobne i sebične i da tu OHR ništa ne može uraditi, bh. političari ga optužuju za sporost i neaktivnost. Rad Ureda visokog predstavnika uspoređuju sa radom nevladinih organizacija.
Sukobljavanje na relaciji visoki predstavnik Miroslav Lajčak – bh. političari, izraz je nemoći i jednih i drugih. I jedni i drugi svjesni su da BiH ide unazad, kaže analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić:
„To je tipično, najlakše i najjednostavnije – adresirati krivca na nekoj drugoj strani. Ništa neobično, ništa novo – to međusobno optuživanje, gdje se niko ne suočava sa svojim pogreškama i onim što je propustio da uradi.“
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Beriz Belkić, jednim se dijelom slaže se sa ocjenom da na vlast u BiH dolaze nesposobni političari. On međutim dodaje da je krivac tome ustavnopravno ustrojstvo zemlje, te da je uloga Ureda visokog predstavnika u BiH potpuno pasivna:
„Složio bih se s nečijom konstatacijom da sve više liči na nevladinu organizaciju. Izmiču se od jasnog definiranja i upiranja prstom u političke snage koje jesu protiv evropskog puta. To postaje frustrirajuće, postaje zaista deprimirajuće. Ovo govorim što međunarodna zajednica nije spremna o tome da razgovara.“
Šefik Džaferović iz Stranke demokratske akcije smatra da međunarodna zajednica u BiH koju predstavlja Ured visokog predstavnika nije odlučna onoliko koliko bi trebalo da bude kako bi se stanje u BiH popravilo:
„Mi smo imali jedan period vrlo odlučne aktivnosti međunarodne zajednice u periodu od 2003.-2005. godine i on je polučio rezultate u Bosni i Hercegovini. Međunarodna zajednica je danas više posmatrač događaja u BiH. Takvom politikom teško da se može pomoći Bosni i Hercegovini. Mislim da međunarodna zajednica u BiH, pa i OHR, moraju igrati znatno odlučniju ulogu na implementaciji evropskih standarda u BiH, a kada se to implementira u BiH i kada se BiH uspostavi u punom kapacitetu kao funkcionalna i efikasna država, onda uloga međunarodne zajednice može biti onakva kakva je danas, uglavnom posmatračkog karaktera.“
Apsolutno su vidljive greške i visokog predstavnika i domaćih političara navodi Tanja Topić:
„Mi smo često skloni svu odgovornost i svu krivicu pripisati međunarodnoj zajednici. Ja bih rekla da smo prvenstveno mi i domaći političari odgovorni za stanje u zemlji, ali isto tako mislim da i međunarodna zajednica može i snosi dobar dio odgovornosti za stanje u BiH.“
Izbor političara bazira se na ustavnom uređenju BiH, podsjeća poslanik SDP-a i nekadašnji član državnog Predsjedništva, Jozo Križanović. Stoga, dodaje on, nije čudno što često nesposobni ljudi dolaze na važne funkcije u zemlji. Križanović smatra da ni Ured visokog predstavnika ne može biti amnestiran kada je riječ o lošem stanju u BiH:
„Nažalost, u ovakvoj poziciji kada imamo Ustav kakav imamo, imamo izborne rezultate i vlast takvu kakvu imamo, uz te dvije stvari ako imamo i ovako pasivan OHR, onda je tu zaista neki trokut koji bi se mogao nazvati „bermudskim trokutom“ za BiH. Nije dovoljno od OHR-a samo ukazivati na to da građani BiH biraju loše i da biraju neodgovornu vlast, nego se zaista trebalo ozbiljnije pozabaviti time da li je OHR izvršio svoju misiju u skladu sa mirovnim sporazumom.“
Predsjednik Narodne skupštine RS, Igor Radojičić:
