Dostupni linkovi

Posljednjih mjeseci, u BiH traje «tihi sukob» domaćih političara s visokim predstavnikom međunarodne zajednice i specijalnim predstavnikom EU Miroslavom Lajčakom. Zbog očiglednog zastoja u reformama, razmjenjuju se međusobne optužbe: bh. političari zamjeraju Lajčaku što nije odlučniji u korištenju mjera koje ima na raspolaganju, a Lajčak njima što ne rade svoj posao.

Početkom sedmice Lajčak je uputio do sada najoštriju poruku građanima, rekavši da svih godina poslije rata biraju «nesposobne, nespremne i sebične političare koji nisu u stanju da postignu dogovor u interesu građana».


Na vrelu političku atmosferu u Bosni i Hercegovini dodatno utiču i stalni verbalni sukobi na liniji visoki predstavnik - domaći političari. Optužuju se međusobno za nerad i nesposobnost, ali niko nije spreman da sagleda vlastite greške. Dok visoki predstavnik poručuje da građani BiH godinama na izborima biraju nesposobne i sebične i da tu OHR ništa ne može uraditi, bh. političari ga optužuju za sporost i neaktivnost. Rad Ureda visokog predstavnika uspoređuju sa radom nevladinih organizacija.

Sukobljavanje na relaciji visoki predstavnik Miroslav Lajčak – bh. političari, izraz je nemoći i jednih i drugih. I jedni i drugi svjesni su da BiH ide unazad, kaže analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić:

„To je tipično, najlakše i najjednostavnije – adresirati krivca na nekoj drugoj strani. Ništa neobično, ništa novo – to međusobno optuživanje, gdje se niko ne suočava sa svojim pogreškama i onim što je propustio da uradi.“

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Beriz Belkić, jednim se dijelom slaže se sa ocjenom da na vlast u BiH dolaze nesposobni političari. On međutim dodaje da je krivac tome ustavnopravno ustrojstvo zemlje, te da je uloga Ureda visokog predstavnika u BiH potpuno pasivna:

„Složio bih se s nečijom konstatacijom da sve više liči na nevladinu organizaciju. Izmiču se od jasnog definiranja i upiranja prstom u političke snage koje jesu protiv evropskog puta. To postaje frustrirajuće, postaje zaista deprimirajuće. Ovo govorim što međunarodna zajednica nije spremna o tome da razgovara.“

Šefik Džaferović iz Stranke demokratske akcije smatra da međunarodna zajednica u BiH koju predstavlja Ured visokog predstavnika nije odlučna onoliko koliko bi trebalo da bude kako bi se stanje u BiH popravilo:

„Mi smo imali jedan period vrlo odlučne aktivnosti međunarodne zajednice u periodu od 2003.-2005. godine i on je polučio rezultate u Bosni i Hercegovini. Međunarodna zajednica je danas više posmatrač događaja u BiH. Takvom politikom teško da se može pomoći Bosni i Hercegovini. Mislim da međunarodna zajednica u BiH, pa i OHR, moraju igrati znatno odlučniju ulogu na implementaciji evropskih standarda u BiH, a kada se to implementira u BiH i kada se BiH uspostavi u punom kapacitetu kao funkcionalna i efikasna država, onda uloga međunarodne zajednice može biti onakva kakva je danas, uglavnom posmatračkog karaktera.“

Apsolutno su vidljive greške i visokog predstavnika i domaćih političara navodi Tanja Topić:

„Mi smo često skloni svu odgovornost i svu krivicu pripisati međunarodnoj zajednici. Ja bih rekla da smo prvenstveno mi i domaći političari odgovorni za stanje u zemlji, ali isto tako mislim da i međunarodna zajednica može i snosi dobar dio odgovornosti za stanje u BiH.“

Izbor političara bazira se na ustavnom uređenju BiH, podsjeća poslanik SDP-a i nekadašnji član državnog Predsjedništva, Jozo Križanović. Stoga, dodaje on, nije čudno što često nesposobni ljudi dolaze na važne funkcije u zemlji. Križanović smatra da ni Ured visokog predstavnika ne može biti amnestiran kada je riječ o lošem stanju u BiH:

„Nažalost, u ovakvoj poziciji kada imamo Ustav kakav imamo, imamo izborne rezultate i vlast takvu kakvu imamo, uz te dvije stvari ako imamo i ovako pasivan OHR, onda je tu zaista neki trokut koji bi se mogao nazvati „bermudskim trokutom“ za BiH. Nije dovoljno od OHR-a samo ukazivati na to da građani BiH biraju loše i da biraju neodgovornu vlast, nego se zaista trebalo ozbiljnije pozabaviti time da li je OHR izvršio svoju misiju u skladu sa mirovnim sporazumom.“

Predsjednik Narodne skupštine RS, Igor Radojičić:

„Sigurno je da će se u BiH nervoza podizati kako se bude približavala sljedeća sjednica Savjeta za implementaciju mira, ja sam to više puta rekao. Kraj marta je vrlo bitan termin u kome se može očekivati odluka o transformaciji OHR-a i tu svako ima svoje interese, kako unutar zemlje, tako i van zemlje. Sigurno je da će temperatura rasti do kraja marta na političkoj sceni Bosne i Hercegovine.“
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG