Dostupni linkovi

Galaksije Mliječni Put i Andromeda nalaze se na putu prema koliziji i spojit će se ranije nego što su naučnici bili predvidjeli.

Prema dosad najpreciznijim računanjima, galaksija Mliječni Put u kojoj je smješten naš Sunčev sistem, kreće se brzinom od 600.000 milja po satu, što je za 100.000 milja brže nego što se prethodno vjerovalo.

Brža rotacija znači da bi njegova masa morala biti slična onoj koju ima Andromeda, što je oko 270 milijardi puta više od mase Sunca. To također znači da je gravitacijsko privlačenje koje Mliječni Put vrši na okolne galaksije snažnije. Zato bi se, smatraju naučnici, kolizija mogla dogoditi prije nego se očekuje.

Decenijama se smatralo da je Andromeda dominantna, te da je Mliječni Put tek "mala sestra" ove galaksije. Ipak, nova saznanja pokazala su da nije tako. Mliječni Put je značajno veći, glomazniji i brže se kreće.

Mliječni Put i Andromedina Galaksija su dvije najveće galaksije u našem kosmičkom susjedstvu. Udaljenost između njih iznosi dvije milijarde i 200 miliona svjetlosnih godina.

Novo istraživanje o kojem pišu mediji predstavljeno je na godišnjem sastanku Američkog udruženja astronoma u Long Beachu, Kalifornija. Eksperti su se složili da će se galaksije spojiti u narednih sedam milijardi godina. Smatra se da će nakon toga dvije galaksije formirati novu, veliku galaksiju. Ovo spajanje dovest će do promjene Sunčevog sistema zauvijek.

Karl Menten, astronom sa instituta Max Planck u Njemačkoj i Mark Reid iz Harvard-Smithsonian Centre for Astrophysics u Massachussettsu koristili su radio teleskop nazvan "Very Large Baseline Array" (VLBA) kako bi preciznije izmjerili kretanje Mliječnog Puta kroz svemir.

"Ova mjerenja mijenjaju shvatanja strukture i kretanja o našoj galaksiji", izjavio je doktor Menten.

"Galaksije će se dramatično komešati i, nestankom svih zvijezda, eventualno će postati jedna velika, mrtva galaksija",
predviđa Gerry Gilmore sa univerziteta Cambridge.

Najskuplji iPhone ikada - pravo zlatarsko remek djelo

Australski zlatar dao si je truda te je napravio najskuplji iPhone ikada čija je cijena 1,6 milijuna funti ,a krasi ga rijedak dijamant od 6,6 karata.

Okvir cijelog iPhonea napravljen je od bijelog zlata gdje je smješteno ukupno 138 dijamanata najbolje kvalitete. Ali ono što podiže cijenu i ruši sve rekorde skupih iPhonea (a bilo ih je) jest rijedak 6,6 karatni dijamant koji je smješten na jedinom hardverskom gumbu s prednje strane iPhonea.



Autor ovog remek dijela je Peter Aloisson, 49. godišnji zlatar svojstven je umjetnik koji briše granice između nakita, tehnologije i gadgeta. Prvi izlet njegove profesije u svijet mobitela bio je davne 1986. godine, a prethodne godine ukrasio je Motorolu V3i s ukupno 855 dijamanata čija je cijena bila 1,3 milijuna dolara, odnosno sedam milijuna kuna.

Ukrašavanjem mobitela bavi se već 8 godina te je svoj posao proširio i na luksuzna uređenja interijera Osim iPhonea posljednja tehnološka "muza" bila mu je Nokia E51 no za sitniš, cijena je tek od 18 do 32 tisuće eura.


Predstavljen savitljivi Oled ekran

Ono što je bilo najavljivano, ostvarilo se - savitljiv OLED ekrani osjetljivi na dodir koji se nose oko zapešća predstavljeni su široj javnosti.


Kako su već neko vrijeme najavljivali, tvrtka Universal Display predstavila je svoju novu tehnologiju na sajmu CES - riječ je o ekranu od 4 inča koji se nosi oko zgloba ruke, poput sata, a namijenjen je vojsci, ali i James Bondu.

Tvrtka Universal Display već podulje vrijem surađuje s američkim Ministarstvom obrane za koje je dizajnirala i proizvela... strah nas uopće pomisliti što sve nije. Ovim savitljivim ekranom predstavljenim na CES-u, UD se pokušava približiti široj javnosti te najavljuju kako ovaj ručni savitljivi OLED može imati pregršt mogućnosti.

Sami tvorci ovog ekrana vjeruju kako bi ovo mogao biti sljedeći komunikacijski uređaj s tehnologijom 3G, HSDPA i svim ostalim pripadajućim. Na CES-u predstavljen fleksibilan ekran proizveden je u suradnji s LG-jem, a ima i ekran osjetljiv na dodir (za razliku od konkurencije) te HSDPA brzine 7,2 Mbps, kao i kameru za snimanje slika i videa.

Otkriven gen odgovoran za rak dojke


Za rak dojke je, prema posljednjim istraživanjima, kriv samo jedan gen koji je odgovoran za njegovo širenje i otpornost na kemoterapiju.

Ćelije raka
Američki znanstvenici koji su objavili rezultat svog rada uvjereni su kako ovo otkriće Olakšava potragu za lijekom protiv ovakve teške bolesti koja pogađa žena, ali u rijetkim slučajevima i muškarce. Znanstvenici vođeni Michaelom Reissom sa sa instituta za karcinome u New Jerseyu primijetili su kako osobe oboljele od raka dojke imaju malformacije gena nazvanog MTDH te bi lijek koji blokira djelovanje MDTH-a mogao spriječiti metastaze, a samim time i smrt velikog broja žena oboljelih od ove opake bolesti, prenosi Reuters.

"Nije samo otkriven gen metastaze već je on jedan od rijetkih gena čije je djelovanje poznati", kazao je doktor Reiss te nadodao: "Ovo je prava prilika koja će nam omogućiti razvoj lijeka protiv te bolesti".

Sprečavanje širenja raka dojke vrlo je bitno jer tek 27 posto žena preživi širenje te bolesti na druge organe. Znanstvenici su olakšali istraživanje otkrićem činjenice kako se MDTH gen nalazi u gotovo svim oblicima raka dojke što će značajno olakšati njegovo liječenje. Eksperimenti vršeni na laboratorijskim miševima u koje su ubrizgane stanice tumora pokazali su kako je taj oblik stanica podložan širenju te je otporan na kemoterapiju.

No, nakon tretiranja tih stanica pomoću MDTH gena, stanice raka teže su se širile i bile su ranjivije liječenjem kemoterapijom. Također, MDTH gen mogao bi odigrati ključnu ulogu u liječenju raka prostate, a o ozbiljnosti otkrića svjedoči i zainteresiranost farmaceutskih tvrtki, od kojih je jedna Johnson & Johnson.


Miš ide u penziju, obrada slika dodirima prstiju

Prvi snimci novog Microsoftovog Windowsa 7 otkrili su još jedan od iskoraka u razvoju ovog operativnog sistema koji omogućava takozvanu multi-touch tehnologiju, po uzoru na iPhone.


Telegraph je objavio ekskluzivne snimke sa Međunarodnog sajma elektronike koji se održava u Las Vegasu na kojima jedan od operatera demonstrira novu opciju Windowsa 7, nasljednika nekima omražene Viste.

Ekran osjetljiv na dodir omogućava rad sa galerijom slika, njihovo pomjeranje, rotiranje i isjecanje dijelova korištenjem samo dva prsta.

Još impresivnije je korištenje samo jednog prsta za pomjeranje mape i velikih ikona koje se označavaju jednostavnim dodirom prstom umjesto mišem.

Microsoft tako želi pokazati da ljudski prsti mogu imati istu preciznost kao miš i slični uređaji. Ova tehnologija je slična onoj korištenoj na impresivnom kompjuteru "Surface" popularnom u SAD-u koji, osim što ima ekran osjetljiv na dodir, prepoznaje uređaje i stupa u interakciju s korisnikom na sasvim novi način.

Beta verzija Windowsa 7 bit će zvanično dostupna od danas, a rečeno je da je to najstabilniji operativni sistem dosad koji se i brže instalira.

Laptop koji stane u torbicu


Zaboravite ruževe za usne, zgodne novčanike i svjetlucajuće privjeske za ključeve. Sljedeća stvarčica koju bi svaka djevojka trebala nositi u svojoj torbici mogli bi biti laptopi.

Mala britanska kompanija Elonex, koja proizvodi kompjutere, došla je da ideju da od februara ove godine počne s proizvodnjom laptopa od 100 funti. Ciljna grupa proizvođača su upravo žene jer ovi laptopi mogu stati u njihove ručne torbice.

Ekran ovog kompjutera širok je tek 18 centimetara, a tastatura manja od one na laptopima uobičajene veličine. Ipak, hard disk mu je veoma mali (2GB), iako korisnicima nudi surfanje po internetu, slanje e-mailova, procesuiranje teksta, snimanje fotografija i drugo.

I druge kompanije koje proizvode kompjutere trude se da ih učine što manjim i koliko je moguće produktivnijim. Sony bi također na tržištu trebao predstaviti svoj model koji košta oko 300 funti (preko 330 eura).

Elonexovi laptopi kao modni dodaci bit će predstavljeni ove sedmice na Consument Electonics Showu u Las Vegasu.


  • 16x9 Image

    Rinko Golubović

    Počeo raditi 1969. na Radio Sarajevu kao spiker, a 1973. i na TV Sarajevo u informativnim emisijama. Okušao se u gotovo svim područjima novinarstva: od voditelja i urednika informativnih emisija, do emisija revijalnog karaktera.

XS
SM
MD
LG