Dostupni linkovi

Da li je izvjesna mogućnost da, ukoliko uslijed globalne ekonomske krize veći broj ljudi u Crnoj Gori ostane bez svojih radnih mjesta, i zbog toga više ne bude u stanju da otplaćuje rate za kredite koje su banke u prethodnom periodu velikodušno davale?

Čitav svijet je zahvatila ekonomska kriza, koja je nastala kao posljedica globalne finansijske krize. Sve je počelo tako što su američke banke olako davale kredite, nedovoljno kreditno sposobnim klijentima, smatrajući da su obezbijedjene nekretninama koje su dužnici stavili pod hipoteku. Teškoće sa otplatom su postale masovna pojava. Ljudi su, preko noći ostali bez kuća, a banke bez novca jer su sada raspolagale imovinom čija je cijena zbog velike ponude nekretnina pala do apsurda.Cijeli bankarski sektor je u grču, jedna banka ima značajne probleme sa likvidnošću, a profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Slobodan Lakić kaže da ne vidi što bi se moglo desiti što bi spriječilo da se banke u Crnoj Gori nađu u još težoj situaciji.

"Naravno da će se neposredno sve to odraziti i na zajmotražioce i na deponente. Sasvim sigurno će u izvjesnoj mjeri pasti, kao što je slučaj i sada, povjerenje u bankarski sistem koje je izgrađivano nekoliko godina, na žalost, pokazuje se da je taj bankarski imidž bio u priličnoj mjeri virnuelan, upravo iz razloga nepoštovanja bankarskih principa, velikog odobravanja kredita koje je izložilo banke neperformansnim zajmovima i upravo je to ono što determiniše potrošačke kredite i druge oblike kredita, samim tim i realni sektor ekonomije."

Po nekom nepovoljnom scenariju, moglo bi se desiti da uslijed ekonomske krize, ukupna privreda zapadne u teškoće koje bi natjerale preduzeća da smanjuju broj zaposlenih. Veliki broj građana, prethodnih godina se kreditno zadužio kod banaka, a sada postoji mogućnost da ostanu bez posla. U tom slučaju, dovodi se u pitanje dalja otplata kredita. Šta će se dogoditi u tom slučaju? Bankari kažu da je prerano za razmišljanje o takvoj situaciji.

Dragana Crvenica, Opportunity banka:

"Tu smo imali jedan prilično promišljen pristup kod kreditiranja. Uvijek smo išli na procjenu svakog pojedinačnog klijenta, njegovih tokova gotovine, njegovih primanja i njegovih priliva tako da za sada nemamo naznaka da je povećan broj kredita koji su u kašnjenju, odnosno kredita koji se ne plaćaju na vrijeme. Za sada je suviše rano da govorimo o eventualnom programu koji bi olakšao vraćanje kredita našim klijentima zato što ne vidimo da oni imaju veće probleme nego što su bili do sada."

Ukoliko neko računa da će banke uložiti napor da se ljudima koji bi u narednom periodu, uslijed ekonomske krize, eventualno ostali bez posla, olakša otplata kredita, prevario se. Banke su se obezbijedile nekretninama.

Izvršni direktor AtlasMont banke za poslove sa stanovništvom Vesna Pavlović Furht kaže da nije zabrinuta za mogući pad cijena nekretnina koji bi obezvrijedio osiguranje kredita:

"Takvi krediti su bili obezbijeđeni. Ili po dva žiranta ili su obezbijeđeni nekom hipotekom na neku nepokretnost, tako da ćemo u tom slučaju morati da idemo na naplatu od žiranata ili da naplatimo nepokretnost. Zavisi koliki je kredit."

RSE: Da li strahujete možda od pada vrijednosti tih nekretnina, pa da na taj način možda ne biste uspjeli da pokrijete gubitke koji bi tako nastali:

"Ne naročito zato što nemamo nenaplative kredite i nemamo velike iznose kredita, odnos hipoteke i kredita bio nam je jedan prema dva. Na kredit od 20 hiljada eura hipoteka je morala dva vrijedi 40. Iako padne i ako to sada nije 40 nego je to 30 opet može da se naplati."

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG