Član Komisije za državnu imovinu iz RS Nikola Kovačević:
„Problem je u tome što mi iz RS smatramo da Republika Srpska ima pravni subjektivitet i da mora imati aktivno učešće u podjeli te imovine. Ne prihvatamo ideje onih koji zagovaraju da se sva imovina prvo knjiži na Bosnu i Hercegovinu, pa onda, poslije toga, da Savjet ministara zaključuje ugovor ili sporazum sa vladama entiteta o podjeli imovine. Oni koji su pravnici dobro znaju da onog momenta kad se neko upiše u zemljišne knjige, da tog momenta taj postaje vlasnik te imovine i od njegove volje zavisi kad će i da li će sjesti da se s njim razgovara i pregovara o podjeli imovine.“
Predsjednik Komisije za državnu imovinu Zvonimir Kutleša ocijenio je da je pitanje državne imovine daleko više političko nego pravno:
„Nisam previše optimista imajući u vidu sve što se događalo. Nakon godinu i po dana razmatrali smo najmanje pet verzija nacrta zakona, niti jedan nije dobio potrebnu većinu. Ne znam, jednostavno ne znam što će se dogoditi za deset dana.“
Nepostizanje konsenzusa Komisije, za kritičare Prudskog sporazuma je još jedna potvrda da se sporazum neće moći praktično provesti.
Predsjednik SDS-a Mladen Bosić kaže da je sporazum lidera SDA, SNSD-a i HDZ BiH bio predstava za međunarodnu zajednicu da bi se prije zasijedanja Savjeta za implementaciju mira stvorila atmosfera da se stvari u BiH kreću naprijed:
„Jasno je da njih trojica nisu dogovorila ništa konkretno osim principijelnih pitanja koja će pokušati da riješe. Ovo sada što se dešava je očigledan primjer toga, mada je raspodjela imovine najlakša tema od svih tema koje čekaju BiH.“
Poslank Stranke za BiH u Parlamentu BiH, Azra Hadžiahmetović, kaže da neusvajanje Nacrta zakona o državnoj imovini pokazuje manjkavosti samog sporazuma iz Pruda:
„Način na koji je postignut taj neki načelni dogovor u Prudu i njegova sadržina je upućivala da se iza samog dogovora ne kriju konkretni dogovori kada su u pitanju ona rješenja koja su dugo vremena sporna, odnosno osporavana u BiH. Mislim da je ovo pitanje, vezano za državnu imovinu, možda i najbolja ilustracija svega toga.“
Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH, Lazar Prodanović, ipak smatra da razlike u stavu o podjeli državne imovine svakako ne stavljaju tačku na ovo pitanje:
„Svakako nije dobra vijest što sada nije postignut dogovor o Nacrtu zakona o državnoj imovini, ali to ne znači da je dogovor propao. Mislim da je značajno da se strane, koje su u toku spora postigle sporazum, dogovore, odnosno prevaziđu razlike koje su prisutne.“
Komentarišući izjave da će Prudski sporazum ostati tek mrtvo slovo na papiru, Velimir Jukić iz HDZ-a BiH kaže da oni koji se trude zaustaviti svaki napredak Bosne i Hercegovine, nažalost, uvijek nađu saveznike u tome:
„Dogovor trojice lidera mislim da je dobar, ali se pokazalo da za provedbu treba određeni broj ruku itd. Ako toga nema, onda će to ostati mrtvo slovo na papiru. Ja sam ipak optimista da će se to ealizirati. Međutim, šteta je da to ne ide malo brže.“
Iako su prognoze nekih članova komisije za državnu imovinu vrlo pesimistične kada je u pitanju način njene podjele, svi se slažu da problem treba riješiti na temelju načela dogovora političara iz Pruda. Niko međutim ne nudi odgovor na pitanje kako prevazići dijametralno različita tumačenja upravo pomenutih načela.
