Dostupni linkovi

Povratak kulturi vina i somelijerima


Nazdravićemo uz vino što ste, pretpostavljamo, češće činili ovih prazničnih dana. Vino i bon ton nekako idu jedno uz drugo. Da li se bijelo isključivo služi sa ribom, a crno sa mesom? Što je ustvari šampanj? Koje je meso milije, i zašto se vino svuda u svijetu tretira kao hrana, a ne kao alkohol?

Uz ovaj zvuk mnogi od vas su dočekali Novu godinu, ali morate znati da ono što vam je možda prodato pod imenom šampanj možda to i nije:

"Šampanjac je pjenušavo vino koje dolazi iz regije Šampanj u Francuskoj. Za sve ostalo zakonski se ne smije nazvati šampanjac."

Somelijer Zoran Pejović kaže da šampanj ide uz svaku situaciju i svaku hranu, ali ono što možda nijeste znali da je to proizvod tri sorte grožđa, bijele i crne:

"Da se šampanjac konkretno pravi od tri sorte u većini slučajeva i to dvije bijele i jedne crne. Crni pino, pino munije i šardone. Postoje šampanjci koji se dobijaju u potupnosti od crnog pinoa koji je crna sorta, apsolutno je bijela."

Somelijer je relativno novo zanimanje za crnogorske hotele, uglavnom one sa četiri ili pet zvjezdica. Njegov posao je da vinskom kartom i uparivanjem vina sa jelovnikom maksimalno ugodi ukusu svakog gosta, a preteče današnjih somelijera bili su francuski kaluđeri. Zoran Pejović:

"Vraćamo se u najznačajniju svjetsku vinsku regiju Francusku. Prvi vinari u modernom smislu su bili kaluđeri iz manastira koji su prvi i proizvodili vino. Još uvijek se mogu naći iz XVIII i XIX stoljeća koja su i dalje donekle pitka i onda su oni bili prvi koji su čuvali vina u manastirima i bavili se tim nekim poslom kojim se danas bave profesionalci."

Što je zapravo somelijer? Pitanje postavljamo Draganu Trifunoviću iz Udruženja somelijera Crne Gore:

"Osobe koje su zadužene za rad sa vinom moraju biti stručno obrazovane. Moraju znati kompletnu tehnologiju od nekog procesa berbe do nekog produkta vina, kada dođemo do vina tu tek predstoji pravo znanje, moramo poznavati vinogorje i državu u kojoj živimo, moramo poznavati od najpoznatijih svjetskih država, moramo poznavati temperature čuvanja, temperature serviranja vina, svojim užim stručnim timom da načinimo vinsku kartu, da vršimo promocinu, prodaju, marketing vina. Tu ima puno posla i treba puno znanja da bi se uradio taj posao."

Često se čuje da se vino smatra hranom. Zašto, pojašnjavaju somelijeri Miško Rađenović i Dragan Trifunović:

"Vino se tretira kao hrana zato što ono sadrži toliko materija, vitamina, minerala, kisjelina da to prosto više nije piće nego hrana. Somelijer radi sa izuzetno vrijednim stvarima. Vino je zaista vrijedno jer kako su laboranti uspjeli da izračunaju vino sadrži negdje od 1200 do 1500 različitih supstanci."

Vino je odavno mit, ali ga demistifikuju individualnost ukusa i nova ekperimentalna vina. Somelijer Zoran Pejović:

"Ja vjerujem da danas dolazi do jedne demistifikacije vina. Ta priča oko slaganja vina uz ribu i crnog vina uz meso danas se gubi zbog toga što dolazi do novih ekperimentalnih vina, vina koja dolaze od bijelih i crnih sorti zajedno. Imamo crna vina koja su slabijeg intenziteta, koja idu obično uz neka masnije ribe kakoo što je losos, dok imamo neka bijela vina izuzetnog intenziteta koja su odležala u bačvama, na primjer, tako da su dobila taj tercijalni buke. Odlično idu uz neka lakša mesa, piletinu, teletinu i opet sve to zavisi od soseva koji uz to idu da bi se to uklopilo."

Obnovom crnogorskih vinograda i utemeljenja somalijerstva u hotelskoj industriji Crne Gore polako se vraćamo kulturi vina. Somelijer Dragan Trifunović:

"To je ta kultura pijenja vina na našim prostorima je još uvijek na niskom nivou. Još uvijek važe ona pravila da, neću reći litar litar, ali počinjemo da pravimo nekakvu stepenicu više."

XS
SM
MD
LG