Dostupni linkovi

Status kandidata do kraja godine (ne)moguća misija


Nikola Špirić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić uoči Nove godine izjavio je kako će ta institucija učiniti sve da BiH dobije status kandidata za Evropsku uniju u drugoj polovini 2009.

Špirić priznaje kako će to zavisiti od političke volje u zemlji, ali i da je, uprkos tome, to moguće:

„Ja mislim da ćemo pripremiti aplikaciju i ubijeđen sam, ali tome treba da i drugi daju doprinos, da druga polovina 2009. godine jeste vrijeme kada Bosna i Hercegovina može da računa sa statusom kandidata.“

Status kandidata za članstvo u Evropsku uniju, kaže novinar koji za bh. medije izvještava iz Brisela, Elvir Bucalo, neće proisteći iz obećanja, već provedbe obaveza. Prema njegovim riječima, stav Evropske unije je da svaka zemlja kad god hoće može podnijeti aplikaciju za kandidatski status, ali da bi aplikacija bila ozbiljno shvaćena, moraju se ispuniti standardi koji odgovaraju onome što unija očekuje od potencijalnog kandidata. To vrijedi i za BiH, kaže Bucalo:

„Pojednostavljeno: da bi aplikacija bila ozbiljno shvaćena, iza nje moraju slijediti jaki i snažni argumenti. Svi znamo, čak i oni koji rade na toj aplikaciji, koji pripremaju sav taj sistem koji bi trebao da se zaključi apliciranjem, kucanjem na vrata u Briselu i predajom bh. molbe za status kandidata, svi oni znaju da je naš izvještaj o godišnjem napretku, koji je bio objavljen u novembru prošle godine, već bio prilično negativan, što znači da su naši argumenti prilično slabi. Čak ako aplikacija i dođe danas, sutra, prekosutra, značiće duži period čekanja na njenu potvrdu od tog trenutka do stvarne kandidature, nego što bi to bilo možda za mjesec dana ako i kada bi se sa bh. strane stvari popravile.“

Zdravko Grebo, profesor Univerziteta u Sarajevu
Profesor sarajevskog Univerziteta, Zdravko Grebo, kaže da kao građanin želi da vjeruje premijeru kad kaže da će zemlja dobiti kandidatski status u drugoj polovini ove godine, ali da ne vidi koji su to argumenti koji bude takav optimizam kod predsjedavajućeg Vijeća ministara:

„Na sceni, osim veoma maglovitog Prudskog sporazuma, nemamo ni naznake političkog konsenzusa oko najvažnijih pitanja, a koji je apsolutni preduslov da bi svi apsolutno relevantni politički faktori počeli da rade nešto na ispunjavanju uslova koji su veoma precizno definisani i veoma strogi. Ja bih volio da je premijer Špirić u pravu, ja bih radije slušao oprezan glas – mislim na ljude iz Brisela, ambasadore iz okruženja, koji nam vjerovatno žele dobro, ali također šalju veoma, veoma upozoravajuće poruke o neophodnosti, o hitnosti otpočinjanja istinskog reformskog procesa u BiH. Ja, pošteno da kažem, kao građanin, čak ni početke takvih reformi, a pogotovo ne zajedničkog rada na ispunjavanju uslova, još uvijek nisam vidio.“

Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose, Miloš Šolaja, kaže da, iako bh. političari misle da je ulazak u Evropsku uniju stvar političke odluke, to nema veze sa realnošću, jer je potrebno mnogo više reformi i unutrašnjeg prilagođavanja da bi se do toga i došlo:

„Ulazak u Evropsku uniju podrazumijeva 18 sistematskih stepenica, vrlo komplikovanih pregovora o vrlo različitim oblastima koje se pregovaraju dio po dio. Čisto sumnjam da u ovom trenutku BiH ima zaista takve uslove da uopšte uđe u EU. Prema tome, potrebno je podesiti političku situaciju na sasvim drugi način. Potrebno je okrenuti se potpuno unutrašnjim reformama. U ovom trenutku, koliko se meni čini, vrlo je teško govoriti da taj unutrašnji proces ide pravom smjeru.“

Član Predsjedništva nevladine organizacije Evropski pokret u BiH, Reuf Bajrović:

„Jedina okolnost koja bi išla u korist teze gospodina Špirića jeste da Srbija dobije taj status, tj. da izruči Mladića što je prije moguće. Eventualno, u tom slučaju kad bi Srbija dobila status kandidata, nakon što se završi češko predsjedavanje EU 1. jula ove godine, možda bi Švedska, koja preuzima predsjedavanje Evropskom unijom, nakon toga htjela da Bosnu i Hercegovinu proglasi kandidatom za članstvo u EU. Međutim, to je poprilično teško vjerovati. Prvi razlog je što mi sami nećemo biti spremni za tako nešto u drugoj polovini 2009. godine i što je vjerovatnije da ćemo imati vanredne izbore 2009. godine nego da ćemo biti kandidat za članstvo u EU.“

Sagovornici našeg radija jedinstveni su u ocjeni kako samo ubrzani reformski procesi mogu BiH dovesti do napretka u približavanju Evropskoj uniji. Tim više što su, primjera radi, Makedonija i Hrvatska kandidatski status čekale u prosjeku godinu i po.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG