Dostupni linkovi

Statut Vojvodine još uvek na čekanju


Skupština Srbije
Skupština Srbije

Još jedno u nizu važnih pitanja, pored budžeta i produženja važnosti starih pasoša, koje je Skupština Srbije trebalo da okonča do kraja ove godine, je i potvrda Statuta Vojvodine. Ovaj problem, pojedini politički krugovi u Vojvodini dovode u vezu i sa neslaganjem oko ovog pitanja i u redovima same Demokratske stranke koja je kreirala Statut, te se postavlja pitanje da li u Srbiji postoji politička volja za njegovim rešavanjem.

Da bi ovaj dokument, koji je u pokrajinskom parlamentu sredinom novembra usvojen tročetvrtinskom većinom, postao primenjiv neophodno je, po ustavnom zakonu, da dobije podršku i republičkog parlamenta. Do sada se to nije desilo, što je jedan deo vojvođanske političke elite, ali i izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Jelka Kacina, navelo na zaključak da u Srbiji za to ne postoji politička volja i svest o potrebi za regionalizacijom države:

"Na žalost, to se sada odugovlači. Umesto da se jasno odgovori na pitanje da li je Statut u okviru Ustava Srbije i da se na toj pretpostavci pusti u proceduru na potvrđivanje u Skupštini Srbije, sve to se odlaže do proleća, a sve to ide uz onu priču kako bi Srbija, možda, opet trebalo da ide na izbore. To sigurno ne koristi Srbiji, ali ni Vojvodini, i ne stvara onu pozitivnu atmosferu koja je toliko neophodna u Srbiji."

Vesna Pešić, funkcioner opozicione Liberalno demokratske partije, ne slaže se sa ocenom Jelka Kacina da je u pitanju odsustvo političke volje, već kao razlog navodi opstrukciju efikasnog rada Parlamenta:

"To nije stiglo na dnevni red Skupštine, a sa ovim dnevnim redom i budžetom koji smo imali ne vidim kako bi to i moglo da stigne na red. Možda bi gospodin Kacin i bio u pravu, ukoliko bi Skupština radila mnogo efikasnije, bez opstrukcije, ukoliko bi se koncentrisala samo na dnevni red - tako bismo možda i stigli da razmotrimo Statut Vojvodine. Ali, za sada nemam takvih indicija da će Skupština Srbije zauzeti neki odbijajući stav, da neće prihvatiti Statut Vojvodine."

Kada u Skupštini dođe do rasprave o Statutu Vojvodine, sasvim je izvesno da će se predloženom modelu suprotstaviti manje liberalan deo opozicije kojem pripada i Demokratska stranka Srbije, o čemu Miloš Aligrudić, visoki partijski funkcioner, kaže:

"Mi smo od onog tipa regionalizacije, koji je godinama zagovarala Demokratska stranka Srbije, odustali upravo da bi se napravio kompromis sa drugim relevantnim političkim strankama u Srbiji. Tako smo i došli do ovog Ustava Republike Srbije koji je na referendumu podržan većinom glasova građana. Da bi se doneo Statut Vojvodine potrebno je, pre svega, da on bude u skladu sa Ustavom Republike Srbije, a ovo što se sada pojavilo kao predlog Skupštine Vojvodine, bojim se, nije u skladu sa Ustavom Republike Srbije. Postoje dva načina, prvi način je da se taj predlog povuče i da se napravi novi koji bi bio u skladu sa Ustavom, a drugi je da se menja Ustav Republike Srbije – treći način ne vidim."

Konačna odluka o budućnosti predloženog Statuta, ipak, će proisteći iz stava vladajuće većine oko Demokratske stranke, koja problem u njegovoj potvrdi vidi, takođe, u neefikasnosti Parlamenta. Igor Pavličić predsednik novosadskih demokrata i gradonačelnik:

"Nije stvar, koliko znam, suštine već je stvar procedure. Znate kako funkcioniše republički parlament, da je zbog načina funkcionisanja problem usvojiti bilo koji zakon. Zbog toga se i predlaže izmena Poslovnika o radu, ali to neće biti smetnja. Statut je donet tročetvrtinskom većinom građana Vojvodine i nema nikakve dileme da će on biti sproveden."

U političkoj javnosti pojavljuje se, međutim, sumnja da po ovom pitanju nije složna ni sama Demokratska stranka koja je, praktično, kreirala tekst Statuta. Ištvan Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara:

"Došlo se u situaciju da je, pre svega, od strane Demokratske stranke taj proces ukočen, jer je unutar Demokratske stranke nastao rascep oko ocene sadržine tog ustavnog akta Vojvodine. U ovom momentu ne vidim mogućnost da se taj dokument brzo nađe u skupštinskoj proceduri."

Dok u Demokratskoj stranci demantuju bilo kakve podele po pitanju vojvođanskog pitanja, stručni krugovi, ipak, uočavaju neslaganja.

Aleksandar Popov iz Centra za regionalizaciju kaže se delimično može prihvatiti argumentacija koja se tiče efikasnosti Parlamenta, međutim, napominje da su uočljivi i disonantni tonovi unutar same stranke:

"Ima nagoveštaja da i unutar vladajuće većine postoji dilema da li bi statut trebalo usvojiti, jer iz nekih krugova stižu mišljenja da Statut nije u potpunosti u sladu sa Ustavom i da bi mogao da padne na Ustavnom sudu Srbije."

Inače, Aleksandar Popov se slaže ocenom izvestioca Parlamentarne skupštine da u Srbiji ne postoji svest o potrebi za regionalizacijom države, a kao glavnu ilustraciju navodi Ustav, koji, kako kaže "ne daje mogućnost za neku ozbiljniju decentralizaciju":

"To je i dovelo do cele ove frke oko Statuta Vojvodine, koji je zapravo iskoristio taj najtešnji mogući ustavni okvir da se neke stvari, koje se tiču autonomije Vojvodine, koliko-toliko reafirmišu. Cela halabuka koja se digla oko toga da Vojvodina pravi državu u državi je daleko od istine, imajući u vidu kakva sve ovlašćenja imaju neki evropski regioni, na primer u Španiji ili Italiji."

XS
SM
MD
LG