Dostupni linkovi

Kijev traži pomoć EU u sporu sa Rusijom


Gasovod u gradu Bojarka, u blizini Kijeva.

Ukrajina šalje vladinu delegaciju na diplomatsku misiju u nekoliko evropskih prijestolnica u nadi da će EU posredovati u sporu između Kijeva i Moskve oko isporuka prirodnog plina. Na samu Novu Godinu, ruski Gazprom obustavio je isporuke toga energenta Ukrajini zbog izostanka dogovora o cijeni plina. Za sada Evropa ne osijeća nikakve posljedice spora sličnog onome iz 2006, kada se nedostatak toga energenta osjetio u Evropi.

Rusko-ukrajinski spor oko prirodnog plina, ali i drugih energenata koji u Evropu dolaze uglavnom ukrajinskim plinovdima i naftovodima, utemeljen je i u političkim sporovima Moskve i Kijeva. Obje strane će to naravano negirati, no analitičari upozoravaju da Putin od dolaska u Kremlj, jučer kao predsjednik, a danas kao premijer, nastoji ponovno gospodariti bivšim sovjetskim republikama, danas samostalnim državama. San o obnovi ruskog carstva i Putina kao cara još je nedosanjan, ali Vladimir Putin na tome ustrajno radi već godinama. U ukrajinskom vodstvu ima tvrd orah, pogotovo kada odnosi predsjednik - vlada dobro funkcioniraju. U ovom slučaju i Jušćenko i premijerka Timošenko jednako gledaju na Moskvu.

Cijene plina ponovno su u igri, kao što su bile i 2006. Rusija traži plaćanje ukrajinskog duga koji je kako je to izračunao Gazprom već stigao do 2 milijarde dolara i višu cijenu plina. Ukrajina kaže ako će plin biti skuplji, i tranzit plina mora jednako toliko poskupiti. Viktor Jušćenko to je jasno stavio do znanja Moskvi.

"Ako cijena ruskog plina za Ukrajinu poraste oko 30 posto, znači ako bude oko 250 dolara za tisuću kubnih metara plina, onda i ukrajinske trazitne tarife moraju porasti za oko 30 posto."

Putin je promptno reagirao i rekao da ugovor koji su Moskva i Kijev potpisali o tranzitu plina za zapadnu Evropu vrijedi do 31. decembra 2010, i da se on ne može mijenjati. A za ponuđenu cijenu je rekao da je prilično fer ponuda.

"Centralnoazijske zemlje su se okrenule tržišnom poslovanju i Gazprom od njih kupuje plin za 340 dolara, ako bi na to dodali cijenu tranzita, cijena za Ukrajinu bi trebala biti oko 380 dolara. Gazprom je ponudio 250 dolara, što je vrlo prihvatljiva cijena. No naši ukrajinski partneri su i to odbili"
, kazao je ruski premijer.


Ukrajina za sada ne posustaje. U Pragu se delegacija iz Kijeva sastala sa predstavnicima češke vlade. Glasnogovornik predsjedavajuće EU Jiri Potuznik je kazao kako je za EU neprihvatljivo da konflikt dvije privatne kompanije ugrožava ili bi mogao ugroziti opskrbu EU plinom.

"Vjerujemo da će dvije kompanije riješiti problem, ili da će to učiniti njihove vlade. Nećemo se miješati ukoliko Evropa ne dođe u situaciju da joj nedostaje plina", kazao je Potuznik.

Ukrajina tvrdi da ima velike zalihe uskladištenog plina i obećaje da se evropska domaćinstva neće smrzavati zbog spora sa Rusijom. Ipak, oprezni Česi ističu da "niko ne zna kolike su uistinu te rezerve".

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG