Dostupni linkovi

Nova godina u Evropskoj uniji počela je sa rotacijom u kojoj Pariz mjesto predsjedavajućeg prepušta Pragu. Češku diplomatiju čekaju brojni izazovi – od odnosa sa Rusijom do pitanja evropske sigurnosti i budućnosti NATO pakta. Najveći izazov češkog predsjedavanja Evropskom unijom možda je euroskepticizam predsjednika Klausa Vaclava.

Klaus je prvi put biran za predsjednika 2003. godine, kada je tu dužnost preuzeo od Vaclava Havela, a na prošlogodišnjim izborima sa tijesnom pobjedom dobio je drugi mandat. U prvom planu češkog predsjedavanja Evropskom unijom biće odnosi sa Rusijom, jer se očekuju tenzije u odnosima Moskve i EU ili čak novo zahlađenje koje može biti izazvano neslaganjem oko Gruzije, energije ili bilo kog drugog pitanja. Analitičari smatraju da bi Rusija mogla pokušati da marginalizira češko predsjedavanje tako što bi sa vodećim evropskim zemljama u narednom periodu pravila bilateralne ugovore i bilateralne kontakte.


Češke odnose sa Rusijom dalje komplikuje činjenica da je Prag pristao na instaliranje američkog raketnog štita, uprkos protivljenju Moskve. Ali, ostaje otvoreno pitanje kakav će stav o američkom raketnom štitu imati novoizabrani predsjednik Obama.

Očekivana šezdeseta godišnjica NATO pakta vjerovatno će biti prilika za posjetu Obame Evropi, nakon njegove inauguracije i Prag će se na sve načine boriti da bude domaćin američko-evropskog susreta na vrhu. To bi mogla biti i posljednja prilika za takav samit izvan sjedišta EU, jer ukoliko se usvoji Lisabonski sporazum, svi budući samiti održaće se u Briselu.

U idućih pola godine češkog predsjedavanja EU najveći problem ne mora biti neko vanjskopolitičko pitanje, jer Prag ima dovoljno “minskih polja” na domaćem terenu. Klausovi antievropski stavovi smatraju se Ahilovom petom češke nove uloge. Iako po češkom ustavu predsjednik države nije zadužen za odluke o spoljnoj politici zemlje, Klausa je teško ograničiti isključivo na domaću politiku. On je već privukao dosta pažnje sa svojim odbijanjem da u svojoj predsjedničkoj palati u Pragu pored češke, istakne i evropsku zastavu. On sebe naziva “novim disidentom” u odnosu na dominantnu proevropsku politiku. Klaus se protivi uvođenju zajedničke valute, pripadnike evropskog pokreta za zaštitu okoline smatra običnim paničarima i dosljedan je u svom euroskepticizmu. On se nije priključio češkoj vladi u njenoj kritici Moskve zbog vojne akcije u Gruziji i nije podržao nezavisnost Kosova koje je Češka zvanično priznala.


U nedavnom intervjuu RSE Klaus je komentarisao evropske simbole i izrazio svoje nezadovoljstvo sa evropskim registarskim tablicama koje po njegovom mišljenju predstavljaju negaciju nacionalnog identiteta.

“Evropska unija je toliko umanjila slova koja simboliziraju našu državu, da kada gledate automobil iz daljine, ne možete vidjeti da li na njemu piše NL za Holandiju ili SK za Slovačku. Da biste vidjeli oznaku države treba vam dvogled ili se morate sasvim približiti drugom automobilu. To je školski primjer represivnog ponašanja, poništavanja identiteta koji je formirao evropski kontinent i koji mu daje njegov današnji karakter.”

Petr Drulak iz praškog Instituta za međunarodne odnose kaže da Klaus ostavlja utisak čovijeka koji voli dijalog sa oponentima, ali i on se slaže da bi Klausov skepticizam u odnosu na evropske integracije mogao biti problem u narednim mjesecima:

“Češki sistem je malo neobičan jer predsjednik države nema velika ovlaštenja, ali tradicionalno je to kod nas osoba koja ima političku težinu. To je bio slučaj Havela i to važi i za Klausa, pa ako idemo dalje u prošlost, to je bio slučaj Masarika i Beneša. Niko od njih nije imao velika ovlaštenja, ali svi su bili političari od formata. Stvarni politički procesi u idućih nekoliko mjeseci ovisiće o tome koliko je Vlada spremna da ograniči prostor djelovanja predsjednika i da mu na efektan način kaže – o ovome možete imati javni stav, a o nečem drugom, ne možete. Da li će za vrijeme češkog predsjedavanja EU snažniji biti glas Klausa, nego predsjednika vlade Topolaneka, zavisiće od Vlade”, rekao je Drulak u intervjuu RSE.

  • 16x9 Image

    Gordana Knežević

    Sa više od 30 godina iskustva u novinarstvu, od marta 2008. do marta 2016. godine bila je je direktor Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa. Prije toga, bila je urednik unutrašnje rubrike sarajevskog lista "Oslobođenje", a od  1987. do 1991. dopisnik iz Kaira.

XS
SM
MD
LG