Dostupni linkovi

Zategnuti politički odnosi u Bosni i Hercegovini koji su povremeno bili i na rubu incidenta, uz izuzetno loše rezultate rada državnih organa, te evidentnu krizu u funkcionisanju pojedinih tijela u državi, pokrenuli su i pitanje raspisivanja prijevremenih izbora kao rješenje.

Izbori su ponajprije inicirani raskolom u koaliciji SDA – Stranka za BiH. Predsjednik Stranke za BiH, Haris Silajdžić, oštro je kritikovao Prudski sporazum, te izjave kako bošnjačka politika treba zaokret od dosadašnje pozicije žrtve, što zagovara SDA:


„Teška uvreda svih bh. patriota i bošnjačkog naroda predstavlja kontinuitet politike započete u Prudu, kojom se popločava put etničkoj podjeli Federacije BiH, stvaranju trećeg entiteta, faktičkom priznavanju rezultata genocida i etničkog čišćenja, otimačine državne imovine i, u konačnici, nestanku Bosne i Hercegovine.“


Sulejman Tihić, predsjednik SDA, s druge strane, smatra kako je dogovor u Prudu ključ za BiH:


„SDA nikada neće odstupiti od svoga stava i nikada neće pristati na troentitetsku ili novu etničku organizaciju. Oni koji tako tvrde, govore neistinu, demonstriraju svoju nesposobnost da ponude i dogovore bolje. SDA će podržati uvijek bolja rješenja koja mogu dobiti podršku i drugih konstitutivnih naroda. Zato kritičare pozivamo da konačno nešto urade jer sada imaju priliku da konačno imaju priliku da pokažu svoju sposobnost i da osiguraju bolja rješenja. Do sada, osim pojedinačnih stranačkih inicijativa i dogovora samih sa sobom, ništa nisu postigli, iako su u vlasti već 18 godina.“


Iako se raspisivanjem vanrednih izbora na nivou RS odnos snaga ne bi promijenio, stanje u Federaciji bi se na ovaj način značajno popravilo, smatra zastupnica SNSD u državnom parlamentu Dušanka Majkić:


„Kada bi se izbori uradili u Federaciji, onda bi se tačno znalo gdje je ko. Sad objektivno Stranka za BiH konzumira mnogo više vlasti nego što joj to objektivno pripada. Vidim da ovdje SDA pokušava na sve načine da riješi taj problem i da pokušava da napravi neki sporazum, ali joj to ne uspijeva, jer s jedne strane ima problem sa Strankom za BiH, s druge s opozicijom, koja bi i ušla i ne bi ušla u vlast.“


Iako u Stranci za BiH nisu razmatrali pitanje vanrednih izbora, mogućnost postoji - kaže član predsjedništva stranke Azra Hadžiahmetović:


„Stranka za BiH neće, naravno, bježati od toga. Mi bismo podržali jedno takvo rješenje ukoliko bi to bilo za dobrobit BiH.“


Stavovi pozicije i opozicije se razlikuju po pitanju efikasnosti državnih institucija i raspisivanja vanrednih izbora. Zastupnik SDS u Parlamentu BiH Slobodan Šaraba:


„Mi u zadnjih pet – šest mjeseci apsolutno nismo usvojili nijedan zakon niti propis na nivou BiH. Sada se jako puno oteže oko usvajanja budžeta i sve to upućuje da je stanje u BiH izuzetno, izuzetno teško. Izbori bi u ovome trenutku vjerovatno donijeli odgovarajuće promjene, a one bi bile samo na bolje.“

Zastupnici stranaka potpisnica Prudskog sporazuma smatraju kako je upravo ovaj sporazum ključ rješenja, te da njegovim prihvatanjem vanredni izbori gube smisao. Zastupnik SDA Sadik Ahmetović:


„Prudski sporazum i njegovo sprovođenje će pokazati da li je moguć dogovor. Ukoliko ne dođe do njegovog sprovođenja, a ja mislim da hoće, onda treba vidjeti neke druge metode da se izađe iz krize. Onda bi to trebali predložiti oni koji nisu za dogovor, koji nisu za sporazum i trebali bi predložiti nešto oko čega bi se političke partije okupile, kako bi Bosnu i Hercegovinu vodile ka EU.“


Izbori, ni prema stavu HDZ BiH, ne bi promijenili ništa, navodi član predsjedništva stranke Lidija Bradara:


„Nije realno niti govoriti o tome, jer ja mislim da se Prudski sporazum može sprovesti i ja vjerujem da će u parlamentarnoj proceduri i doći do rasprave i o Ustavu i o svim pitanjima koja su regulirana u Prudskom sporazumu.“


No, s obzirom na trenutnu političku klimu, te činjenicu da, osim tri partije potpisnice, jasnu podršku Prudskom sporazumu koji se navodi kao alternativa izborima još nije dala nijedna stranka, teško je očekivati da će u parlamentarnoj proceduri dogovor biti postignut.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG