U nadležnom ministarstvu, i u Vanjsko-trgovinskoj komori ukidanje carinskih dadžbina smatraju pozitivnim jer će biti smanjene cijene mnogih proizvoda koji nisu konkurentni bosanskohercegovačkim budući da se u BiH ne proizvode. S druge strane, u Udruženju potrošača kažu kako građanima ukidanje carina za pojedine proizvode ne znači ništa jer oni nemaju novca da ih kupe.
Početkom 2009. godine za oko 60% baznih poljoprivrednih proizvoda i za 50% prerađenih poljoprivrednih proizvoda koji se uvoze iz Evropske unije u Bosnu i Hercegovinu u potpunosti se ukida naplata carinskih dadžbina, kaže za naš program pomoćnik ministra za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Dragiša Mekić. To je rezultat potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom. Ukidanje naplate carina se odnosi na uvoz novih automobila, traktore, motocikle, namještaj, bijelu tehniku, audio i video tehniku, računare itd. O suštini ukidanja naplate carinskih dadžbina, Mekić kaže:
„Suština ovih carinskih koncesija, naročito brze liberalizacije na početku tranzicionog perioda je ta što smo u najbližu liberalizaciju proizvoda stavili sirovine koje služe za dalju proizvodnju, te također opremu i mašine i određena vozila koji služe za dalju proizvodnju.“
U Vanjsko-trgovinskoj komori BiH kažu kako je ukidanje carina za pojedine proizvode koji se uvoze iz Evropske unije značajan kako za bh. privredu, tako i za građane. Pozitivno je, navodi ekspert za makroekonomski sistem u Komori Igor Gavran, to što se može očekivati smanjenje cijena mnogih proizvoda koji nisu konkurentni bosanskohercegovačkim jer se u BiH ne proizvode. Gavran govori i o mogućim negativnim efektima:
„Negativni aspekti mogli bi da budu što se tiče onih kategorija proizvoda koji jesu konkurencija, npr. u ovom jednom malom segmentu bijele tehnike konkurencija je sigurno našem proizvođaču Biri Bihać u njihovim proizvodima, a i u nekim drugim proizvodima postoji konkurencija.“
Predsjednik Udruženja potrošača BiH Mesud Lakota:
„Ugrožene kategorije nemaju nikakvog efekta što će biti smanjene carine, ili umanjene ili ukinute carine za automobile. Nas praktično interesuje hrana.“
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH Miro Pejić kaže da će ukidanje carina pomoći ovoj kategoriji u dijelu koji se odnosi na opremu za poljoprivredu. Međutim, poljoprivrednici, prema njegovim riječima, su nezadovoljni zbog potpisivanja Sporazuma o CEFTI kojim susjedne zemlje čine ogromnu štetu bh. proizvođačima, a bosanskohercegovačke vlasti ne preduzimaju ništa da to i spriječe:
„Naša država ne primjenjuje nikakavu odluku, nikakvu taksu, niti bilo kakve kompenzirane mjere prema proizvođačima članica potipisnca CEFTE i mi zato trpimo nelojalnu konkurenciju. Znači, sami ne možemo igrati konkurentnu utakmicu.“
Iako poljoprivrednici već godinama traže da država usvoji zakon o zaštiti domaće proizvodnje i formira ministarstva poljoprivrede, u Ministarstvu za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, misle drugačije. Ponovo Dragiša Mekić:
„Zakon za zaštitu domaće proizvodnje nema nijedna država. Što se tiče ministarstva poljoprivrede, to je ipak političko pitanje i ja ne bih na njega odgovarao. Međutim, u okviru Minstarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa postoji sektor za poljoprivredu koji radi prema Zakonu o poljoprivredi koji je usvojen na državnom nivou. Znači, ni to nije smetnja.“
Miro Pejić:
„BiH štiti interese stranih lobija i takvim izjavama štiti svoje postupke. Međutim, oni nisu opravdani. Postoji pisana procedura koju oni od nas traže, a to je dokazivanja štetnog utjecaja CEFTE. Ako treba pojedinačno dokazivati štetni utjecaj porasta deficita sa nekih šest milijardi prije dvije godine, koji je prošle godine tijekom potpisivanja i ove godine, prve godine primjene CEFTE sa šest milijardi porastao na 10 milijardi, mislim da to dovoljno za sebe govori. Međutim, oni traže pojedinačno za svaku vrstu proizvoda da se radi dokazivanje, što je strašno mukotrpan, dugotrajan i težak put, pogotovo za organizacije koje su, poput nas, nestimulirane od vlasti, a same vlasti taj dio neće provesti jer štite interese jakih lobija u kojima imaju dil.“
U Ministarstvu za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose kažu kako je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju trgovinski sporazum. Evropskoj uniji odgovara da izvozi robu bez carina, navode u Ministarstvu, ali BiH svoju robu ne može izvoziti na isti način sve dok ne dostigne standarde propisane u Uniji. Kada to postigne, zaključuju, zemlja je spremna da postane njenom članicom.
