Iako mnoge državne institucije kadrovski nisu popunjene, novih zapošljavanja nema. Za to ili nema dovoljno sredstava ili nema adekvatnih kadrova. Samo u Upravi za indirektno oporezivanje BiH trenutno je nepopunjeno oko 500 radnih mjesta. Mada bi prema važećem pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta u Upravi trebalo raditi oko 2.700 ljudi, trenutno je zaposleno oko 2.200, kaže direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemal Čaušević:
„Zašto mi ne možemo imati veći broj ljudi odgovor treba potražiti u dvije činjenice: prvo, u nedovoljnom budžetu - plate Uprave za indirektno oporezivanju su iste kao prije pet godina, analogno tome isti je budžet za bruto plate i tekuće izatke - a drugi razlog leži u činjenici da ne postoje kapaciteti da se ljudi smjeste.“
Ništa bolja situacija nije ni u Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Prema riječima direktora SIPE Mirka Luića, kadrovska popunjenost je tek oko 68 posto:
„Državnoj agenciji za istrage i zaštitu u ovom momentu nedostaje u skladu sa važećom sistematizacijom 620 ljudi. Najveći dio toga jesu policijskih službenci koji obavljaju dužnost u uniformi za jedinicu koja se kod nas zove Odjeljenje za obezbjeđenje ličnosti i objekata. To su oni koji obezbjeđuju državne objekte, ambasade i štite važne ličnosti. To je negdje pola od neodastajućeg broja.“
Iako se i iz još nekih državnih institucija, poput Suda i Tužilaštva BiH, Državne granične službe, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te pojedinih stručnih službi u Savjetu ministara, također mogu čuti slične izjave, u Agenciji za državnu službu BiH nemaju preciznih podatke koliko to stručnih kadrova u državnim institucijama nedostaje. Direktor Agencije Jakob Finci:
„Postotci se kreću negdje od 20 do 50 posto specificiranih radnih mjesta državnih službenika koja nisu popunjena. Razlog ove nepopunjenosti je bilo to što su institucije tek startale, pa nisu još uvijek kompletirane u onom broju kadrova koji bi tu trebalo da rade. S druge strane, veliki problem su budžetska ograničenja koja ne dozvoljavaju zapošljavanje većeg broja državnih službenika jer njih treba i platiti.“
Nedovoljnu kadrovsku popunjenost, ali i sve češće odlaske iz državnih službi vodeći ljudi ovih institucija vide u nedostatku sredstava, nešto lošijim primanjima državnih službenika u odnosu na entitetske, kao i u jako lošim uslovima za rad. Samo prošle godine Upravu za indirektno oporezivanje napustilo je više od 300 ljudi, kaže direktor Čaušević:
„Kad radimo izlazni intervju kada ljudi odlaze, koliko god se žale ne na niske plate - ne mogu ja kazati, posmatrajući situaciju u državi, da su primanju u Upravi za indirektno oporezivanje loša. Ako uzmete najniži platni razred visko stručne spreme plata je 1.000 maraka, s toplim obrokom to je 1.400 maraka, nije toliko loše. Ali šta ljude boli? Boli ih što oni na nižim nivoima vlasti imaju znatno veće plate.“
Mirko Luić:
„Politika se opredijelila za restriktivan budžet i da ne povećavamo broj službenika. Ako je to stav države, mi ga moramo poštovati. Dakle, nemamo ni sredstava predviđenih za značajnije novo zapošljavanje iduće godine. Prostornih uslova nema nikakvih. SIPA samo u Sarajevu radi na šest odvojenih lokacija - za neke od njih plaćamo kiriju, za neke ne plaćamo. Mi sada imamo istražne timove gdje pet do sedam ljudi radi u istoj prostoriji.“
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović tvrdnje da nema dovoljno državnih službenika i da su oni lošije plaćeni od onih na entitetskom nivu smatra neosnovanim:
„Nije tačno da ima malo ljudi u institucijama BiH - 22.000, računajući naravno i 10.000 u vojsci, je sada zaposleno u institucijama BiH, ili bez vojske 12.000. Godine 1996. imali smo 2.000 i nešto zaposlenih smo imali u institucijama BiH. Drugo je pitanje sistematizacija. Najveći dio institucija i sada dobija sredstva za kompletnu sistematizaciju do ovoga usvajanja Zakona o platama, a ne popunjava. To je jedno posebno pitanje o kome sam spreman uvijek da razgovaramo - zašto je ogroman broj ljudi mimo konkursa u institucijama BiH, zašto se primaju na ugovor o djelu, npr. u Ministarstvu inostranih poslova veliki proceant ljudi, a ne u stalni radni odnos itd. Nije tačno da se manje plate nego u entitetima. Bile su manje u jednom periodu, ali poslije povećanja plata, i to značajnog, sredinom ove godine plate su, u najmanju ruku, iste kao u entitetima.“
Međutim, o neodgovornom odnosu svih nivoa vlasti prema radu državnih službi, možda, najbolje govori sljedeći primjer. Još prije pet godina Evropska komisija je izrazila spremnost da isfinansira sve potrebne objekte za rad Uprave za indirektno oporezivanje, ali do realizacije ovog projekta još nije došlo, objašnjava direktor Čaušević:
„Evropska komisija je uputila pismeni dopis Upravi za indirektno oporezivanje u kojem je rekla da će izgraditi četiri regionalna centra, a da je obaveza Uprave da kupi zemljište i dobije potrebne građevinske dozvole. Međutim, zbog neodostatka sredstava u bužetu nije kupljeno zemljište, a prema tome nisu ganjane ni građevinske dozvole.“
Zbog ovoga ali i sličnih primjera stiče se utisak da mnogima u BiH uopšte nije ni u interesu da državne službe rade svoj posao kako treba.
