Dostupni linkovi

Uprkos brojnim upozorenjima, kaznama i kampanjama za sigurnost u saobraćaju, broj poginulih i povrijeđenih u saobraćajnim nesrećama na bosanskoherecgovačkim cestama sve je veći. Nedavno je pokrenuta još jedna kampanja - „Pazi kako voziš“, čiji je cilj smanjenje žrtava i povrijeđenih osoba. Hoće li ova kampanja utjecati da vozači, ali i pješaci budu pažljiviji?

U posljednje dvije godine u BiH zabilježen je porast broja poginulih u saobraćajnim nesrećama za oko 10 posto. Najčešći uzroci nesreća su neprilagođena brzina, rizično preticanje i vožnja u alkoholiziranom stanju. Profesor Osman Lindov sa Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu:


„Broj mrtvih u prošloj godini je 418, znači više od jednog čovjeka dnevno je ginulo. Deset hiljada je ozlijeđeno. To vam je 360 ljudi dnevno ozlijeđeno. Znači, ko god krene ujutro na posao mora biti svjestan činjenice da taj dan može eventualno poginuti u saobraćaju ili biti ozlijeđen, da smo dio statistike. Sigurno će poginuti preko jednog čovjeka danas u saobraćaju.“


Broj nesreća u BiH deset puta je veća nego u ostatku Evrope, tvrdi profesor Lindov. Sigurnost na cesti nije zadovoljavajuća, a zapanjujući nedostatak napora i novca usmjerenih ka izgradnji novih saobraćajnica ima smrtonosne efekte:


„Razvoj društva se direktno implementira na posljedice u saobraćaju. Ne može se odvojiti jedno od drugoga. Svjesni smo činjenice kakvo se društvo razvija, pogotovo u posljednjem periodu, pogotovo mlade osobe - i to se direktno implementira u saobraćaju.“


S ciljem smanjenja najtežih saobraćajnih posljedica, federalno i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova odlučili su se za pokretanje još jedne kampanje. Iako je cilj uvijek isti, iz policije navode da je ovogodišnja kampanja drugačija od prethodnih, barem u vizuelnom smislu. Ispod bilborda postavljena su, naime, vozila razlupana u saobraćajnim nesrećama. Željko Klisara, inspektor za saobraćaj u MUP-u Kantona Sarajevo:


„Vi kad naiđete na putu na saobraćajnu nezgodu i vidite razlupana vozila, normalna je stvar da ćete poslije toga smanjiti brzinu kretanja i povećati pažnju, tako da ona vozila koja su postavljena ispod bilborda imaju svoj efekat. Mada neko kaže da o odvraća pažnju - u nekim slučajevima možda i jeste tako - ali ipak ono što smo željeli i postigli smo, da ljude upozorimo na opasnost kršenja saobraćajnih propisa.“


Mišljenja građana o vizuelnom izgledu ove kampanje su podijeljena:


„Super ideja da se malo otvore oči vozačima jer drugačije nema načina.“

„To je za jednog vozača koji prođe na semaforu ružna slika, ali to je bruka Sarajeva po mome mišljenju.“

„Meni izgleda jako nakaradno za ovako urbanu sredinu i mislim da to nije primjeren način obavješćivanja prekršitelja ili evenetualnih sudionika u prometu.“

„Ne znam ništa o toj kampanji.“

„Ovo mi se jako sviđa - sa postavljanjenim automobilima jer djeluje šokantno i upozorava.“


Problemi u saobraćaju ne odnose se samo na vozače. Putevi u BiH su među najlošijim u Evropi. Ulice su zastarjele, loše održavane i dotrajale. U posljednjih 20 godina u Sarajevu nije izgrađena nijedna nova saobraćajnica, dok je broj vozila za samo godinu dana povećan za oko 30 posto. Željko Klisara navodi da su gužve na ulicama i problem sa parking mjestima su svakodnevni:


„Postojeća mreža saobraćajnica ne može zadovoljiti potrebe da imamo neki nivo usluge, da imamo protok saobraćaja kroz grad itd. Jedino izgradnja novih saobraćajnica koja bi rasteretila dvije glavne gradske ulice može doprinijeti boljem odvijanju saobraćaja.“


I Sarajlije kažu da se zbog gužve i nesigurnosti u saobraćaju trude da voze što manje:


„Jako je fin - da poludiš od njega.“

„Zakrčeno je dosta, ali ne možemo pomijeniti situaciju.“

„Vrlo teško. Sve je sjelo za volan, katastrofa. Umijeće je proći kroz grad, života mi.“

„Velika je gužva, veliki je broj vozila, veliki je broj starih vozila koja ne bi trebala da budu na ulicama.“

„Nastojim da vozim što manje. Samo po nuždi, inače...“


Profesor Osman Lindov sa Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu:


„Ne može se graditi deset velikih građevinskih objekata, a da cestovna infrastruktura ostane na onim kapacitetima koje ima. Mora se uporedo s tim graditi i cestovna infrastruktura. Druga stvar, upravljanja saobraćajem - mi smo zakazali u tom dijelu. Ljudi će upotrebljavati auta. Ne možemo mi natjerati čovjeka da ostavi automobil i vozi se javnim gradskim saobraćajem.“

Odluka o razvijanju saobraćajniih centara, kao i novih puteva u zemlji presudna je za BiH. Stručnjaci se slažu da će upravo izgradnja ili odustajanje od novih saobraćajnica odrediti sudbinu države.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG