Dostupni linkovi

*Potpisan Memorandum o realizaciji projekata održivog povratka u Bosnu i Hercegovinu, u vrijednosti od 5 miliona konvertibilnih maraka *U raspravi o tome kuda ide povratak u Bosni i Hercegovini, između ostalog rečeno da politika i dalje ima ključnu ulogu *Povratak u Zeničko - dobojski kanton nije ništa bolji nego u cijeloj Bosni i Hercegovini *Pušteni u promet putevi koji povezuju povratnička naselja u opštini Zvornik

Projekti održivog povratka u oko 50 bh. lokalnih zajednica
Memorandum o razumijevanju na realizaciji projekata održivog povratka, koji je potpisan u Sarajavu, i formalno je ozvaničen početak realiziranja projekata održivog povratka koji se finansiraju sredstvima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, entitetskih ministarstava za raseljene osobe i izbjeglice i Brčko Distrikta, a koja su udružena u Fond za povratak BiH.
"Iako je rekonstrukcija stambenih jedinica još dominantna aktivnost i temeljni uvjet povratka, što odražava i stvarne potrebe na terenu, naša stalna nastojanja da fokus pomoći počnemo značajnije pomjerati ka održivom povratku, ove godine su prvi put rezultirala konkretnom pomoći u iznosu pet miliona konvertibilnih maraka", kazao je ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović.
Prema projektnim prijedlozima opština i vjerskih zajednica, odobrena su sredstva za sanaciju tehničke infrastrukture, vjerskih objekata i zapošljavanje na lokacijama realiziranog povratka u 49 općina u Bosni i Hercegovini. Dodijeljena sredstva za sanaciju tehničke infrastrukture (putna komunikacija, vodovodna i kanalizaciona mreža), iznose 3,9 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja 78 posto od ukupno odobrenih sredstava za održivi povratak. Za sanaciju vjerskih objekata izdvojeno je 875.000 konvertibilnih maraka, ili 18 posto, a za zapošljavanje 220.000 konvertibilnih maraka, ili 4 posto odobrenih sredstava.

"Kada govorimo o održivom povratku kao finansijski najzahtjevnijem segmentu povratka, pred nama je sigurno dug i težak put. Ulaganje u održivi povratak je ulaganje u razvoj, nova radna mjesta, ekonomski prosperitet i tako potrebnu socijalnu sigurnost”, istakao je ministar Safet Halilović.

To je razlog što će Ministarstvo, po njegovim riječima, nastaviti intezivne aktivnosti na osiguravanju mnogo više sredstava za potrebe održivog povratka, a time i razvoja. O projektima načelnici nekih opština, potpisnika memoranduma, kažu:

Asim Mekić, načelnik Opštine Busovača:

“Potpisivanje ovakvog memoranduma za svaku opštinu znači puno, posebno za opštine koje su ekonomski slabije razvijene. Zahvaljujem se svima koji su omogućili ova sredstva. Put će koristit oko 150 povratnika i oko 700 ljudi koji će prolaziti tim putem u povratničkom naselju. Podržavam ovakve ideje. Ovo je konkretan potez i u svakom slučaju vrlo pozitivan.”

Gornji Vakuf-Uskoplje

Suad Šišić, pomoćnik načelnika Opštine Gornji Vakuf – Uskoplje:

“Potpisivanjem memoranduma dobićemo 50.000 konvertibilnih maraka koje ćemo iskoristiti u asfaltiranje lokalnog puta koji povezuje dva povratnička naselja: Pajić polje i Dražev dolac. Tu žive Bošnjaci i Hrvati koji će na ovaj način riješiti jedan od prioriteta u svojoj mjesnoj zajednici.”


Blago Lovrenović
, pomoćnik načelnika Opštine Novi Travnik:

“Općina Novi Travnik se nažalost još uvijek nalazi na popisu općtina koje u dobrom dijelu nisu izvšrile cjelovitu obnovu i povratak. Sama činjenica da ima preko 600 nepopravljenih kuća, u opštini sa 30.000 stanovnika, je izuzetno veliki broj. Pored obnove kuća i stambene infrastrukuture, potpisivanjem memoranduma općina novi Travnik će dobiti i put za povratničko naselje, kao i vjerski objekat u Novom Travniku. Ovo znači stvaranje uvjeta za život svih povratnika u ovoj općini.”

Slobodan Savić, načelnik Opštine Pale:

“Potpisani memorandum nas obavezuje da na području opštine Pale implementiramo sve planirane programe. Mislim da će ovo biti dobro, s obzirom da su obezbjeđena sredstva. Naša obaveza u lokalnoj zajednici je da te projekte kandidujemo, kako bi građanima omogućili bolji život.”

Fra Stipo Karajica, franjevački Međunarodni centar Sarajevo:

“Naš projekat je za budućnost i za Evropu. Mi smo tražili pomoć i dobili razumijevanje i saglasnost za uređenje molitvenog prostora. Franjevački međunarodni centar sigurno zaslužuje ovakav prosotor za sve korisnike i žitelje grada Sarajeva.”

Miladin Popović, načelnik Opštine Vlasenica:

“Trenutno očekujemo još jedan projekat vezano za oko 20 stambenih jedinica. U budućnosti ima još kuća koje treba obnoviti. Pošto nismo imali odgovarajuća sredstva u ovoj godini, sledeće godine ćemo nastojati da taj problem što prije riješimo.”

Memorandum su, uz ministra Halilovića, potpisali predsjednik Komisije za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine Slavko Marin, direktor Fonda za povratak BiH Mlađen Božović, ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH Edin Mušić, savjetnik premijera Republije Srpske Miladin Dragičević, predstavnik Brčko Distrikta Enes Šerifović, predstavnici 41 općine u BiH, 24 vjerske zajednice u BiH i Zemljoradničke zadruge ''Agriplod'' Stolac.

Kuda ide povratak u BiH?
“Bosna i Hercegovina je Međunarodni dan ljudskih prava dočekala sa 47.000 registrovanih porodica bez riješenog stambenog putanja, 1 posto zaposlenih povratnika, 2.750 povratničkih porodica koje još žive bez električne energije i 2. 550 evidentiranih porodica koje žive u kolektivnim centrima”, izjavila je predsjednica Saveza udruženja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika u BiH Mirhunisa Zukić.
Tokom rasprave naslovljene kao pitanje – “Kuda ide povratak u BiH”?, ona je takođe navela da je " Monitoring održivog povratka u BiH " iznio zapanjujuće podatke o broju, načinu i selektivnom kšenju prava izbjeglih i raseljenih lica, kao i povratnika. O obnovi stambenog fonda, u Savezu su prikupili ove informacije.
O tome da će proći još dosta vremena dok problem riješe svi koji još uvijek nemaju svoj krov nad glavom, svjedoče i ovi podaci:

Mario Nenadić
Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Mario Nenadić ukazao je na potrebu usvajanja revidirane državne strategije za provođenje Aneksa 7. Dejtonskog sporazuma, na kojoj je rađeno posljednjih šest mjeseci:

"Dio strategije koju smo donijeli početkom 2003. godine nije realizovan, a to se, prije svega, odnosi na naknadu štete izbjeglim i raseljenim licima i njihovom pravu na izbor drugog mjesta prebivališta. To su krupna pitanja za Bosnu i Hercegovinu i zato smo sa predstavnicima državnih i entitetskih tijela, te predstavnicima međunarodne zajednice i civilnim sektorom, krenuli u izradu revidirane strategije."
Nenadić je dodao da nova strategija, koja nudi mnogo rješenja i koju treba što prije usvojiti, zahtijeva punu koordinaciju između nadležnih ministarstava Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Federacije BiH.
Mario Nenadić je naglasio da će pitanje povratka u 2009. godini zavisiti i od visine sredstava koja će za ovu namjenu biti izdvojena iz državnog budžeta.
"Da bi Bosna i Hercegovina ovaj proces privela kraju potrebno je da izdvoji između 90 i 100 miliona konvertibilnih maraka za održivi povratak 45.000 porodica i za rekonstrukciju objekata u kojima su nekada živjele. Sada je sve u rukama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i mi se nadamo da će taj iznos, koji je podržalo i Predsjedništvo BiH, biti usvojen."
Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu 15. decembra 1995. godine do danas, u Bosni i Hercegovini obnovljeno je 317.000 ili 68 posto stambenih jedinica, dok na obnovu još čeka oko 145.000 porušenih objekata. Bosanskohercegovačka politika se poigrava procesom povratka, ali i sa svim beskućnicima u Bosni i Hercegovini, izjavila je predsjednica Saveza udruženja izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika u BiH Mirhunisa Zukić:

"Bosna i Hercegovina vrlo parcijalno, malo, ili nikako izdvaja sredstva za proces održivog povratka. Želimo da prestane ta politika, politika sa licemjernim odnosom prema procesu povratka."

Kao primjer "licemjerstva politike" Mirhunisa Zukić je navela dio dogovora lidera triju bh. političkih stranaka iz Pruda kojim je načelno utvrđeno da će od 2009. do 2014. godine biti završen proces povratka, uz istovremeno nedovoljno planiranje sredstava za tu namjenu u budžetu za narednu godinu:
"Šokiralo nas je da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine za takav jedan ozbiljan projekat izdvojilo samo 300.000 konvertibilnih maraka. Naravno, resorno ministarstvo je reagovalo, jer je prema ranijim procjenama tražilo 97 miliona KM."
Povratak u Zeničko – dobojski kanton
Ove sedmice u Zenici je održan skup o problemu povratka. U organizaciji Srpskog građanskog vijeća – pokreta za ravnopravnost u BiH, razmatrano je stanje povratka: rezultati, problemi i uzroci sporog povratka pripadnika srpskog naroda u Zeničko – dobojski kanton i dalje mjere i aktivnosti u cilju njegovog poboljšanja.
Aktuelno stanje sa povratkom pojasnio je predsjednik Upravnog odbora Srpskog građanskog vijeća Bosne i Hercegovine, Veljko Droca:

“Generalno u Bosni i Hercegovini nismo zadovoljni sa procesom povratka: ni Bošnjaka i Hrvata u Republiku Srpsku, ni Srba u Federaciju BiH. Prošle godine u Bosnu i Hercegovinu se vratilo svega 923 pripadnika srpskog naroda. Iz tog podatka, koje nam je prezentiralo naše federalno ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice, zaključili smo da je došlo do usporavanja povratka Srba u Federaciju BiH i Bošnjaka i Hrvata u Republiku Srpsku.”
U SGV-u ističu da je najsporiji povratak pripadnika srpskog naroda na području Tuzlanskog, Srednjebosanskog, Hercegovačko–neretvanskog i Zeničko – dobojskog kantona.
Osim problema sa održivim povratskom, Veljko Droca ističe da zabrinjava i činjenica da se uglavnom vraćaju starija lica:
“Vraćaju se penzioneri na sela, starci i zemljoradnici. Mlađa lica su iz sva tri naroda, tamo gdje su živjeli kao izbjeglice i raseljena lica, našli nekakav posao, ili su otišli u druge zemlje u okruženju. Povratak je spao na starce, ali neka se i oni vraćaju.”

Doboj
Na području Zeničko – dobojskog kantona krajem ove godine evidentirano je 4.518 raseljenih osoba, odnosno 1.654 porodica. Rasljenih Bošnjaka je preko 4.000, Hrvata 323, 77 Srba i 39 ostalih.
Neke od podataka iznosi i pomoćnica resornog ministra za izbjeglice u vladi Zeničko – dobojskog kantona, Jasenka Jukić:
“888 obitelji, odnono 2.381 osoba je sa područja Republike Srpske. 762 obitelji, odnosno 2.138 osoba je sa područja Federacije BiH. Od ovog broja, raseljenih unutar Zeničko – dobojskog kantona je 582 obitelji, odnosno 1.645 osoba. 4 obitelji, odnosno 9 osoba je sa područja Distrikta Brčko.”

Na organizovan način na području Zeničko – dobojskog kantona smještene su 623 osobe. U tri kolektivna centra, koja još uvijek postoje, smještene su 223 osobe. Aktivnosti na zatvaranju kolektivnih centara trebala bi se okončati do sredine iduće godine.
Kada su u pitanju aktuelni projekti, Jasenka Jukić pojašnjava:
“U ovoj godini u toku je realizacija projekta obnove 50 stambenih objekata i to za 39 povratnika na područje Zeničko – dobojskog kantona. Takođe, realizira se i 11 stambenih objekata za povratnike sa područja kantona. Ovaj projekat finansira vlada Zeničko – dobojskog kantona u iznosu od 1.000.070 konvertibilnih maraka i federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u iznosu od 500.000 konvertibilnih maraka. Za 41 stambeni objekat na području Federacije BiH izgradnja je u toku. Odabir izvođača radova za 9 stambenih objekata za povratnike na području Republike Srpske, takođe je u toku.”
U svim općinama Zeničko – dobojskog kantona provedba imovinskih zakona je okončana. Prema podacima UNHCR-a od 1996. godine do septembra ove godine na područje ZE – DO kantona vratilo se oko 66.785 lica. Procjena je da se na području ovog kantona vratilo 23.000 građana srpske nacionalnosti, što predstavlja trećinu povratničke populacije.
Pušteni u promet lokalni putevi na području Snagovo, opština Zvornik

Haris Silajdžić govori na svečanosti puštanja u upotrebu puteva na području Snagova
U Mjesnoj zajednici Snagovo, opšitna Zvornik, predstavnici te MZ, član Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić i direktor Bosna Bank International (BBI), svečano su stavili u upotrebu sedam lokalnih puteva koji povezuju povratnička naselja magistralnim putem Zvornik-Vlasenica- Sarajevo. Sredstva za rekonstrukciju i izgradnju ovih puteva osigurao je saudijski princ Alwaleed bin Talal bin Abdulaziz Alsaud, putem njegove Fondacije.

Član Predsjedništva BiH obećao je da će uraditi sve što bude mogao da se ljudima u selima i zaseocima u Snagovu olakša život. Amer Bukvić, direktor BBI, banke implementatora prinčeve donacije, pozvao je stanovnike da formiraju zadrugu i kod ove banke apliciraju za projekte finansiranja razvoja poljoprivrede i održivog razvoja, koji su izuzetno povoljni, te iskoriste i bezinteresne pozajmice koje su namijenjene isključivo razvoju poljoprivrede. Osim toga, Hamed Ramić, direktor Euroasfalta, firme koja je bila izvođač radova ovih sedam lokalnih puteva, obećao je u Snagovu napraviti besplatno još jedan kilometar puta.
Saradnici : Selma Boračić, Tanja Sekulić i Šerif Babić
XS
SM
MD
LG