Dostupni linkovi

Dok su političari čekali, kriza je stigla


Finansijska i ekonomska kriza koja trese ceo svet Srbiju će zaobići ili je neće direktno pogoditi, a možda će Srbija na njoj čak i profitirati kao nekada Singapur. Zbog ovakvih i sličnih izjava neke visoke srpske funkcionere bi u najmanju ruku trebalo lustrirati. Dok je, dakle, srpski političari još uvek čekaju, svetska kriza je u Srbiju uveliko stigla.

Kreatori ekonomske i monetarne politike moraju mnogo efektivnije da se suoče sa posledicama krize, s obzirom na to da dosadašnji učinici nisu zadovoljavajući, smatraju ekonomisti. Direktni negativni efekti već su vidljivi u padu izvoza, smanjenom prilivu stranog kapitala, visokom spoljnotrgovinskom deficitu. Industrijska proizvodnja već najavljuje recesiju, pa je tako u prvih osam meseci ove godine ona za 1,7 odsto niža nego u istom periodu prošle. To će se uveliko odraziti i na izvoz. U prilog tome govori i činjenica da je jedan od najvećih srpskih izvoznika, kompanija US Steel Srbija iz Smedereva najavila da će početkom januara 2009. privremeno obustaviti proizvodnju u nekoliko pogona i da nije u stanju da predvidi kada bi se pun obim proizvodnje mogao obnoviti.

Ovo redukovanje proizvodnje posledica je svetske ekonomske krize koja se značajno odrazila na industriju i tržište čelika, kaže Goran Nikolić, ekonomski analitičar Privredne komore Srbije. Čelik je od polovine ove godine petostruko pojeftinio. Kriza je dovela do smanjivanja porudžbina za proizvode od čelika, a postavlja se pitanje kako će uticati na srpski izvoz. Neki ekonomisti kažu da će izvoz zemlje zbog krize u US Steelu sigurno biti 10 do 15 odsto manji. Nikolić takođe smatra da će se redukovanje proizvodnje smederevske kompanije dramatično odraziti na izvoz zemlje:


“Budući da izvoz US Steela čini negde oko osmine ukupnog izvoza Srbije, ovo je vrlo važna vest - u negativnom smislu – za srpski ukupni izvoz, ali to da US Steel usporava proizvodnju moglo se već videti u poslednjih meseci. Možemo se samo nadati – iako je to sada veoma teško predvideti – da će doći do oporavka cene čelika na svetskim berzama. Za sada, nažalost, nema takvih nagoveštaja.
Ako sam dobro shvatio, još uvek nema otpuštanja radnika. Sama fabrika je dovoljno moćna da dugo održi i nivo zaposlenih i minimalni nivo proizvodnje – čak i po cenu eventualnih gubitaka. Šta Vlada može da učini? U njenom domenu su socijalne mere, ali nadajmo se da do toga neće morati ni da dođe.”

O efektima drastične redukcije proizvodnje u US Steelu i o tome da li i druge velike firme u Srbiji čeka slična sudbina govori i Milan Kovačević, konsultant za strana ulaganja:


„Cene čelika su izuzetno pale i to se nije dogodilo samo u Smederevu nego i u Makedoniji i u Bosni i Hercegovini. U celini gledano, lageri čelika i gvožđa su popunjeni, cene su pale i vlasnicima čeličana i železara ne ostaje ništa drugo nego da usporeno rade da bi proizvodili onoliko koliko mogu da prodaju.
Slična je situacija i sa onima koji dobijaju naftu. I oni razmišljaju o smanjenju produkcije kako bi uticali na porast cena i uskladili proizvodnju sa potrošnjom. Šta će se ubuduće događati teško je prognozirati jer niko nije u stanju da predvidi sa sigurnošću koliko će duga i kako duboka biti svetska kriza. Od toga će zavisiti i koliko će biti recesija, koliko će se smanjiti potrošnja. A to će odlučiti i o tome koliko će proizvođači morati da usporavaju svoju produkciju i da otpuštaju radnike, kako bi se finansijski održali u novonastaloj situaciji.“

Ovo je veoma ozbiljna poruka jer ako takvom gigantu od kompanije kakav je US Steel ne ide dobro, to ukazuje na dubinu ekonomske krize, kaže Branislav Čanak, predsednik Ujedinjenih granskih sindikata “Nezavisnost”. U US Steelu je zaposleno 7000 radnika, a Čanak kaže da ovog trenutka ne zna kako će se poslodavac prema njima poneti:


“Ako pođu primerom Fiata – ne samo Fiata, i Peugeot je to uradio – da daju jedan duži, plaćeni prinudni odmor, sa punom platom, kako su to, recimo, uradili u Peugeotu, dok se ne konsoliduje tržište, onda je to jedna priča, ali ako budu trajno smanjivali radnu snagu, to je onda ozbiljna stvar.”

RSE: Da li je Vlada spremna za ovako loše vesti? U pitanju je velika kompanija, 7.000 radnika zapošljava, posao sa Fiatom visi u vazduhu…?


Čanak: Vlada se inače ponaša kao da plovi rekom koja nema ni krivinu ni brzake nego mirnom rečicom kojom se lepo, prijatno plovi, a usput može i da se peca. Međutim, ova reka u koju je sad Srbija uplovila – a ni pre toga nije bilo mnogo bolje – puna je brzaka. Tu treba jedan vešt kormilar koji ne sme da se iznenađuje kada naleti na te brzake nego mora da zna šta mu je raditi. Ovo je veliki udar, ali i snažna poruka jer US Steel je velika kompanija koja se odlično snašla u Srbiji. Ako ona mora ovako da reaguje, to znači da je u velikoj nevolji. Pitanje je i da li će se i Fiat naći u sličnim problemima. Iako iz te kompanije stižu tvrdnje da neće ništa menjati u ugovoru sa Srbijom, niko ne zna kako će se u idućoj godini razvijati svetska kriza, od čega će zavisiti i šta će se dalje dešavati u Srbiji.


I političari polako napuštaju prvobitni neosnovani optimizam, priznajući da Srbija ne može ostati u zavetrini krize. Tako potpredsednik Vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić sada podvija rep i kaže da će se u zemlji efekti krize tek osetiti zbog pada potražnje za našim izvoznim artiklima.


Vlada mora nešto i da učini, a ne samo da seje prazne fraze, upozoravaju ekonomisti. Dodaju da su kamatne stope u Narodnoj banci Srbije previsoke i da nijedan biznismen ne može da se upusti u tako skupe kredite. Niže kamate kao podsticaj privredi bile bi svakako dobro rešenje, kažu, ali dodaju da treba imati na umu da NBS posluje nezavisno od Vlade. Da radi nezavisno od Vlade i da je zadovoljan onim što čini u svom resoru – monetarnoj polici – ne krije ni sam guverner srpske Centralne banke Radovan Jelašić:


“Banke i dandanas imaju mnogo više likvidnosti na svojim računima i mnogo više gotovine u svojim trezorima nego što je to naučilo da bude. Banke trenutno imaju na svojim računima u inostranstvu, ali i u svojim trezorima, negde oko 700 miliona evra, a ovih dana im i Narodna banka, zbog promene strukture obavezne rezerve vezane za devizni deo, vraća dodatnih oko 600 miliona evra.”

XS
SM
MD
LG