Dostupni linkovi

Turski i armenijski intelektualci traže načine da otvore pitanje genocida


Armenijci polažu cvijeće kod vječnog plamena na uspomenu na žrtve masovnih ubistava i deportacija Armenijaca od strane Otomanskih Turaka.

Intelektualci iz Turske i Armenije su poduzeli korake da otvore novu debatu o masovnim ubistvima etničkih Armenijaca u Turskoj tokom Prvog svjetskog rata. Jerevan kaže da su masovne egzekucije Armenijaca od Otomanskih Turaka genocid, definiciju koja Turska u potpunosti odbacuje.

Sada se nekoliko stotina turskih intelektualaca osobno izvinjava armenijskom narodu, dok Armenijci apeluju na Ankaru da ponovo razmisli o odbacivanju riječi genocid.

Oko 200 turskih akademika, pisaca i umjetnika su se izvinili preko Interneta za masakre nad etničkim Armenijcima 1915. godine, te su pozvali tursku javnost da im se pridruži u potpisivanju peticije.

U svom izvinjenju potpisnici peticije izjavljuju da im njihova savjest neće dozvoliti da poriču, kako kažu, "veliku katastrofu" koja je pogodila Armenijce u Turskoj, te da dijele "bol" sa "armenijskom braćom i sestrama, kojima se izvinjavaju":

Associated Press izvještava da je peticiju potpisalo oko 2.500 ljudi na dan kada je pokrenuta akcija na Internetu, odnosno 15. decembra.

Peticija u svoj sadržaju izbjegava zapaljivu riječ "genocid", koja je dugo vremena bila tabu tema u Turskoj.

Neki intelektualci ocjenjuju da organizatori peticije nemaju moralne hrabrosti da koriste riječ genocid.

Turska književnica Gila Benmayor kaže da peticija nija usmjerena da uvrijedi bilo koga, nego prosto da izrazi tugu.

Gregory Stanton, predsjednik Međunarodne asocijacije istraživača o genocidu (IAGS), kaže da je za tursku vladu vrlo bitno da prizna genocid kao način da i Jerevan i Ankara krenu dalje iz prošlosti:

"Jedna od stvari o kojima smo razgovorali pri izučavanju genocida je da je posttraumatski stres sindrom u stvari nasljedan, odnosno da prelazi sa generaciju na generaciju. Ako imate ovu vrstu traume, ona može zahvatiti buduće generacije. A to je jedan od razloga zbog čega sam ubjeđen da su Grci sa Ponta, na primjer, i Armenijci iz regije Anatolija iz vremena Otomanske imperije toliko zabrinuti da im se prizna genocid, iako Turska to neće da prihvati. A to je velika šteta, jer trenutna vlada u Turskoj nije izvršila taj genocid. Bilo bi vrlo korisno za tursku vladu da prizna šta se desilo u prošlosti, kao što je njemačka vlada priznala šta su nacisti radili."


Potpisnici zasigurno nisu bez hrabrosti. Iako je prošlo 90 godina od tih dešavanja, ovo pitanje i dalje je aktuelno. Turski nacionalisti smatraju kao izdaju zemlje pokušaje da se ova dešavanja okarakterišu kao genocid.

Prošle godine, armenijski novinar Hrant Dink ubijen je u Istanbulu nakon što je koristio riječ genocid da opiše šta se dogodilo Armenijcima 1915. godine. Njega je ubio mladi turski nacionalista.

U međuvremenu, u Jerevanu je grupa od 30 jermenijskih intelektualaca poslala otvoreno pismo turskom predsjedniku Abdullahu Gulu, u kojem apelira da Gul prizna genocid. Potpisnici pisma, naglašavajući skoro stogodišnju mržnju između dva naroda, kažu da je istorijsko sjećanje obje nacije "duboko i uznemiravajuće".

Pismo, koje je poslano 9. decembra, došlo je nakon što uspješne i neočekivane posjete turskog predsjednika Jerevanu u septembru, kako bi prisustvovao nogometnoj utakmici. Ova posjeta znatno je odmrzla odnose između dvije zemlje, a takođe je rezultirala i razgovorima ministara vanjskih poslova Armenije i Turske.

Ali, u pismu se navodi da sve dok Turska zvanično ne prizna genocid, neće biti istinskog pomirenja između dvije strane.
XS
SM
MD
LG