Dostupni linkovi

Udžbenici moraju imati potpune informacije o povijesti


Stipe Mesić
Stipe Mesić

Prema međunarodnim analizama, aktualni hrvatski udžbenici povijesti primjer su pomaka od nacionalističkog jednoumlja ratnih devedesetih godina, rečeno je na skupu o tretmanu antifašističke borbe u hrvatskim školskim udžbenicima u organizaciji Saveza antifašističkih boraca Hrvatske. Predsjednik Mesić založio se da se mladima omogući potpuna i objektivna informacija o nedavnoj povijesti.

Danas nema nijednog udžbenika povijesti u Hrvatskoj koji ne bi nedvosmisleno osuđivao ustaški režim, kazala je autorica brojnih analiza sadržaja udžbenika, viši predavač na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, Snježana Koren. Ona je podsjetila na nužnu promjenu sadržaja udžbenika povijesti nakon 1990. godine, upozoravajući da se - na žalost - mijenjao samo sadržaj, ali ne i apologetski i nekritički pristup. Pomaci nabolje se javljaju već u drugoj polovici devedesetih, a pravi pluralizam i odmak od nacionalističkog jednoumlja kreće od 2000. godine:


"U međunarodnim analizama hrvatski udžbenici povijesti ističu se kao primjer u regiji tog pomaka."


Brojna istraživanja su pokazala da u stvaranju slike o povijesti kod mladih ljudi mnogo veću ulogu imaju obiteljska povijest, mediji i prijatelji, dok su udžbenici tek na četvrtom mjestu, podsjetila je profesorica Koren:


"Izrečena je teza da su udžbenici ključni faktor i da imaju važnu i pogubnu ulogu u oblikovanju svijesti mladih. S tim se ne bih nikako složila. Da je to tako, onda Jugoslavija ne bi nikada propala, s obzirom da su udžbenici do zadnjeg dana prenosili bratstvo i jedinstvo, govorili o Titovom putu, dok je zemlja nestajala pred našim očima."


Ona je izvijestila da se gradivo antifašističke borbe uči u osmom razredu osnovne škole i da je na tržištu pet udžbenika povijesti za taj razred, među kojima nastavnici sami biraju, a u gimnaziji se uči u četvrtom razredu, a i tu su ponuđena četiri različita udžbenika. Međutim, previdom organizatora u radnim materijalima poslanim sudionicima skupa, analizirana su dva udžbenika povijesti koja su povučena iz upotrebe, te jedan aktualni srednjoškolski udžbenik koji je zastupljen sa svega par posto, i aktualni udžbenik za osmi razred osnovne, koji je četvrti po zastupljenosti, od pet ponuđenih udžbenika.

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić podsjetio je da se u Hrvatskoj početkom devedesetih dopustilo da malobrojni ustašo-nostalgičari nametnu pristup nedavnoj povijesti, koji je rezultirao trovanjem mlade generacije:


"Pod plaštom rata odigrao se u osnovi ideološki motivirani i najgrublji mogući raskid s prošlosti, zapravo falsificiranje same prošlosti. Pri čemu su, krajnje pojednostavljeno rečeno, borci za slobodu postali zločinci i kriminalci, oslobođenje od okupacije je pretvoreno u početak okupacije, a pravi zločinci prozvani domoljubima."


Mesić se složio s ocjenom da su udžbenici povijesti unazad deset godina u pravilu mnogo bolji od onoga čime se - kako je kazao - doslovce indoktriniralo u prvoj polovici devedesetih. On se založio za punu i potpunu informaciju o svemu:


"Ako se govori o Blajburgu, onda se ne smije propustiti da se upozori, ne samo na zločine, nego i na zločinačku prirodu ustaškog režima koja je svoje ostvarenje našla u logorima poput Jasenovca, Gradiške i ostalih."


Zašto u udžbenicima ne naglasiti da je Josip Broz Tito bio Hrvat, pita Mesić:


"Zašto bježati od činjenice da je legendarni vođa antifašističkog pokreta i danas cijenjen širom svijeta? To ne znači da treba prešućivati negativne strane režima kojemu je desetljećima bio na čelu. Sasvim sam sigurno posljednji koji bi nekritički branio Tita jer sam u njegovo vrijeme bio u njegovom zatvoru, ali mi to ne daje za pravo da zatvorim oči pred cjelovitom slikom naše prošlosti."
XS
SM
MD
LG