Dostupni linkovi

U turističkoj promidžbi za iduću godinu hrvatsko je Ministarstvo turizma, po prvi put od rata, u krug poželjnih gostiju uvrstilo i Srbe. Iako broj srpskih turista u Hrvatskoj raste već nekoliko godina ovo je prvi put da se hrvatske turističke vlasti i službeno okreću regiji, a Srbi i javno postaju 'dobrodošli turisti'.

Zbog svjetske krize regija postaje poželjna, a Srbi i službeno dobrodošli gosti u Hrvatskoj. Ravnatelj Uprave za turističku politiku i međunarodnu suradnju Želimir Kramarić:

«Svi gosti su dobrodošli u Hrvatsku i mi ne radimo razliku između gostiju.To tržište je specifično zbog svega onoga što se događalo '90-ih godina i svega onoga što je Hrvatska prošla. Turizam nije kao neke druge grane, ljudi su ipak drugačija 'roba' i naravno da nije bilo za očekivati brzi rast. Međutim, tu komparativnu prednost koju mi imamo, blizinu svih tih tržišta našem Jadranu, pokušat ćemo iskoristiti na najbolji način, uključujući i promidžbu.»

Srbija se našla među 20-ak zemalja u kojima Hrvatska pokreće pojačanu turističku kampanju idućih mjeseci i među 5 najpoželjnijih u regiji, uz Rumunjsku, Ukrajinu, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, u kojima će Hrvatska u kampanji oglašavanja potroštiti milijun i pol kuna. Kramarić:

«Imamo jako dobre rezultate sa svih tih tržišta, uključujući i Rumunjsku i Srbiju, Bosna i Hercegovina tradicionalno, imamo jako dobre rezultate već nekoliko godina, u principu imamo rast po 20-30 posto s tih tržišta jer su to dosta niske brojke, niske startne osnove, ali ta su tržišta rasla. Najveći je broj individualnih gostiju, mada je i JAT uveo neke letove ove godine, a očekuje se da će se ti čarter letovi za Pulu nastaviti i ove godine i naravno da će se i taj organizirani segment nastaviti.»

Procjenjuje se da je prošlog ljeta na hrvatskoj obali ljetovalo više desetaka tisuća Srba. O prvom javnom pozivu direktor Turističke zajednice Baška Voda Ante Jurišić:

«Jesu li nam Srbi poželjni gosti? Ja uvijek smatram da su svi gosti dobrodošli, bez obzira na zemlju iz koje dolaze. Ima nekih primitivnih koji i danas govore 'e, ne bi trebalo', a gospodarstvo je već odavno uspostavilo kontakte i nema predrasuda.»

Istina je, je kaže Jurišić, da se već nekoliko zadnjih godina klima i odnos prema turistima iz Srbije ipak mijenja i iznajmljivači apartmana ne postavljaju više 'suvišna pitanja'.

«U početku, znači nakon rata, bilo je privatnih iznajmljivača koji bi nas nazvali ovdje u ured i rekli 'čuj, imam slobodan apartman, ako imate koga možeš mi poslat...'. Onda se dogodi da je preko agencije sve puno i mi kažemo - evo, poslat ćemo, a oni pitaju 'a koji su?!' Neće otvoreno reć' da ne žele primat Srbe i Muslimane... A ja kažem pa, ne piše ljudima na čelu 'koji su'. Sjećam se kad je jedna iznajmljivačica apartmana primila gosta, a onda u putovnici vidjela otkuda je, nazvala nas je i rekla 'ajme, meni meni je muž bija u ratu i nako malo k'o ustaša, pa, znate šta, nemojte se ljutit, al' ako ovom gostu možete nać' drugi smještaj'. Međutim, ti isti, danas više ne postavljaju takva pitanja, promijenili su se, vjerojatno su se malo 'ohladili' i došli na normalno razmišljanje.»

Ivan Topić je među prvima u Baškoj Vodi počeo iznajmljivati gostima iz Srbije.

«Svi znamo da su ovu 'lijepu našu', a posebno Jadran, kroz povijest mnogi htjeli osvajat, al' eto, imamo sreću da smo sada, ipak, svoji na svome i to trebamo cijeniti, ali i svakoga primiti tko je dobronamjeran.“

Turistička zajednica Split zabilježila je ove godine 10.000 dolazaka iz Srbije, što je, prema riječima Jurane Bratanić, porast od 45 posto, ali još uvijek neznatan u odnosu na ostale turiste i vjeruje da bi najavljena službena kampanja taj broj mogla bitno povećati:

«Imamo reakcije sa terena i ljudi nemaju ništa protiv turista iz Srbije, a i privatnim iznajmljivačima je glavno da su njihovi kapaciteti popunjeni. Iskustvo u posljednjih nekoliko godina pokazuje da imaju dobre odnose, pogotovo što turisti, recimo iz Srbije, nisu zahtjevni. Njima je sve lijepo, važno je da su došli na more i domaćini su njima jako zadovoljni.»


  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG