Dostupni linkovi

Zakon o zabrani negiranja holokausta, genocida i zločina protiv čovječnosti, ni juče - a ni nakon više pokušaja - nije dobio podršku u Parlamentu BiH. Protiv zakona su bili poslanici iz RS, koji predlažu da se ova oblast uredi kroz poboljšanje Krivičnog zakona.

S druge strane, predlagač smatra da, ako 11 evropskih zemalja ima takav zakon, BiH ne bi trebala biti izuzetak.

Krivcima za odbijanje prijedloga zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti u Zastupničkom domu Parlamenta BiH predlagač Ekrem Ajanović smatra zastupnike iz RS jer mu nisu dali potrebnu entitetsku većinu:


„Srbima ne odgovara da se donese taj zakon o genocidu. On je imao samo tri člana, bio je usklađen potpuno s evropskim standardima. U 11 evropskih zemalja gdje god je bio genocid donesen je isti zakon. Međutim, njima to ne odgovara jer su htjeli da se to unese u Krivični zakon, bez posebnog zakona. A Ministarstvo pravde i Vlada su rekli da ta materija nije regulisana, a da se može regulisati i na jedan i na drugi način. “


Razlog glasanja protiv, kako tvrde zastupnici iz RS, nije stvar negiranja genocida, kaže zastupnik SDS-a Momčilo Novaković:

“Ja nisam glasao protiv ovog zakona zato što želim da minimiziram genocid na bilo kom dijelu ove planete ili zato što se slažem sa nekim zločinima. Naravno, ne pada mi na pamet da na takav način razmišljam. Ja sam rekao da ovo u BiH nije običan zakon kao što je u nekoj drugoj evropskoj zemlji i da u ovom momentu nije klima takva da se on može usvojiti.“

Ako se, pak, ovim prijedlogom podrazumijevalo određenje o genocidu, to se moglo uraditi, tvrdi, rezolucijom koja bi bila usvojena na Parlamentu, a ne zakonom koji za sobom povlači mnogo više od onoga što u njemu stoji, kaže Novaković:


„Zakon podrazumijeva i one druge dijelove, to je krivično zakonodavstvo - šta ako neko ne poštuje, ako ne radi ovako. U BiH je to posebno osjetljivo pitanje koje u ovom momentu nije zrelo za zakonodavnu proceduru. Na kraju-krajeva, nije zrelo ni za kaznene odredbe u Krivičnom zakonu s obzirom da mi još uvijek nismo neke stvari u potpunosti raščistili ovdje, pa ako hoćete i one oko pojma samog genocida.“


Milica Marković, zastupnik SNSD-a, zakon nije podržala jer smatra da je njegovo predlaganje trebalo stići iz druge institucije:


„Mi smatramo da takve ozbiljne zakone kao što je taj treba da predloži Vijeće ministara, i to je njihova, na kraju-krajeva, obaveza i dužnost da predlažu zakone Parlamentarnoj skupštini. Mi očekujemo da Vijeće ministara predloži taj zakon, a onda ćemo, naravno, voditi ozbiljnu raspravu i odrediti se kako ćemo glasati za njega.“


Ajanović smatra kako je njegov prijedlog u skladu s evropskom praksom, te da ovaj zakon BiH treba jer se negiranje srebreničkog genocida, uprkos presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu, svakodnevno čini:


„Na web stranicama i dan-danas pišu se priče, članci, dokazuje se da nije bio genocid u Srebrenici. Na fudbalskim utakmicama sto puta je bilo Nož - žica - Srebrenica, gdje se potpiruju ljudi da se ponovo naprave takva djela. A negiranje da je to bilo bi se kažnjavalo kao krivično djelo. Nažalost, ljudi iz RS, koji bi trebali biti predlagači i koji bi trebali da na neki način da speru ljagu sa institucija RS, se tome suprotstavljaju.“


Ovaj zakon je, inače, tri puta razmatran i od strane Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamenta BiH. Predsjednik Komisije Sadik Ahmetović kaže kako je bilo jasno kakav će ishod zakona biti:


„Ni tada nije bilo podrške od strane SNSD-a u Komisiji, i to se prenijelo i u Parlamentarnu skupštinu. U nekim mojim kontaktima sa poslanicima bilo je incijativa da se dođe do nekih popravki u samom zakonu. Imali su primjedbu da nije dobar tekst zakona, da treba jasnije definirati neke stvari. Međutim, evo u prvom čitanju je odbijen, što nije dalo mogućnosti da se u eventualnoj amandmanskoj fazi tekst zakona popravi.“


Evropska praksa je potrebu za donošenjem ovog zakona odavno prepoznala, kaže Edina Bećirević, profesorka kriminalistike u Sarajevu, koja se bavi pitanjima genocida u istočnoj Bosni, ali ističe i da je jedan od problema i nepostojanje zajedničkog stava o pitanju genocida:

„Unutar BiH očigledno da ne postoji konsenzus - jer da postoji, zakon ne bi bio odbijen. Nacrtom novih pravila EU od državnih pravosuđa unutar EU traži se da kazni one koji javno opraštaju, poriču ili oštro trivijaliziraju počinjene genocide, ali i zločine protiv čovječnosti i ratne zločine koje prepoznaje i definira Međunarodni sud.“


No, BiH će u skladu s evropskim pravilima ipak morati donijeti zakon o zabrani negiranja genocida. Ako ne na vlastitu inicijativu, onda na zahtjev EU - jer bez toga nema ni članstva.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG