Dostupni linkovi

Bosna i Herecgovina u ovom trenutku vodi dvije velike bitke kada je u pitanju težnja ka uspješnom ekonomskom razvoju. To su članstva u Evropskoj uniji i Svjetskoj trgovačkoj organizaciji. I pored aktuelne globalne financijske krize eksperti iz Evrope i svijeta spremni su da pomognu, ali i ovdje sve zavisi od domaćih snaga i sposobnosti u izgrađivanju uspješne vanjskotrgovinske politike.

Osnovni cilj vanjskotrgovinske politike BiH u ovom trenutku jeste priprema uslova da bh. ekonomija ostvari najveću moguću korist u dva aktuelna procesa: pridruživanju Evropskoj uniji i priključenju Svjetskoj trgovačkoj organizaciji. Zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Vilim Primorac ističe da uz postojeće članstvo u CEFTI, srednjoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini, ostvarivanje uspješne vanjskotrgovinske politike Bosni i Hercegovini je više nego neophodno:


„Uspostavljanje vanjskotrgovinske politike BiH sa jasnim ciljevima dovest će do ubrzanog razvoja gospodarstva, do povećanja zaposlenosti i kao krajnji rezultat - do sveukupnog povećanja blagostanja u BiH. Posljedice globalizacije i naše želje za što bržim napretkom prema euroatlantskim integracijama je neminovna liberalizacija domaćeg tržišta. Ipak, naš je cilj da svim kapacitetima u najvećoj mogućoj mjeri zaštitimo domaće proizvođače od sve jače konkurencije.“


Tek, BiH u ovom trenutku ulazi u proces primjene Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji otvara trgovinske i ekonomske mogućnosti. To će dati okvir za stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora koji će biti sposoban da se suoči sa regionalnom i međunarodnom konkurencijom, napominje šef Odjela za ekonomske reforme delegacije Evropske komisije u BiH Johan Hese:


„Reforme koje će se uvesti provođenjem Privremenog sporazuma i vrlo skorog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju doprinijeće rastu bh. ekonomije. Također, važan preduslov za zemlje Zapadnog Balkana na putu ka EU jeste i uspješna primjena CEFTE, sporazuma o slobodnoj trgovini u okvirima regije.“


Johan Hese, pak, upozorava na izazove koji stoje pred BiH:


„To se posebno odnosi na veliki vanjskotrgovinski deficit i visoku stopu nezaposlenosti.“


Predstavnik delegacije Evropske komisije u BiH napominje da aktuelna svjetska financijska kriza svakako neće doprinijeti rješavanju problema privrednog rasta. Podsjećanja radi: do kraja ove godine deficit u BiH, predviđa se, dostići će ili čak premašiti 10 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno pet milijardi eura. Zvanično, u BiH je bez posla oko 480.000 osoba.


Direktor Direkcije za evropske integracije Osman Topčagić kaže da se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenim sporazumom Vijeće ministara BiH fokusiralo na tri ključna momenta u ovoj fazi implementacije, a prije svega:


„U skladu s odredbama Privremenog sporazuma BiH će sa EU uspostaviti prostor slobodne trgovine u roku od najviše pet godina, dakle najkasnije do 1. jula 2013. godine. Nadležna ministarstva i organi uprave su pravovremeno reagirali u pogledu obaveze ukidanja izvoznih i uvoznih carina i poreza koji imaju jednak učinak kao carine. Ostali su neki problemi koji se tiču ograničenja uvoza rabljenih motornih vozila i rješavanje tih problema je u toku.“


Kada su u pitanju pregovori o pristupanju Svjetskoj trgovačkoj organizaciji, predsjednik radne grupe za BiH Ištvan Majer kaže da je BiH napravila izvjestan progres, ali članstvo u ovoj organizaciji zahtijeva suočavanje sa većim problemima. Usvajanje novih zakona u oblastima trgovine, carina, zaštiti inteleketualne svojine više je nego neophodno. Drugi kolosjek pregovora bavi se tržištem i vodi se bilateralno sa članicama Svjetske trgovačke organizacije, i to neće biti nimalo lak posao:


„Za bh. pregovarače to znači da moraju voditi dvije bitke. Žao mi je što upotrebljavam prijeteći vojni riječnik, ali to je tako - jer prvo morate ubijediti trgovinske birokrate u Briselu da otvore mogućnosti zemljama kandidatima da vode bilateralne pregovore u okvirima Svjetske trgovačke organizacije, a u isto vrijeme ove druge trebate ubijediti da budu realni u svojim ambicijama. Lako je to reći, ali u praksi to je delikatna situacija. Primjera radi: morate ubijediti predstavnike Sjedinjenih Američkih Država da budu manje zahtjevni kada su u pitanju porezi u oblasti poljoprivrede ili radikalna otvaranja u nekim sektorima.“


Tek, Ištvan Majer je optimista i uvjeren je da će BiH pristupiti Svjetskoj trgovačkoj organizaciji krajem 2009. godine.
XS
SM
MD
LG