Dostupni linkovi

Prema ključnim podacima o konkurentnosti zemalja svijeta, BiH zauzima 107. mjesto od ukupno analizirane 134 države. Najveće poboljšanje u regiji bilježi Crna Gora, a zatim Srbija kao i Makedonija. Izvještaj je predstavljen u utorak u Akademiji nauka BiH, kada je, između ostalog, istaknuto da je BiH najlošije pozicionirana zemlja regije u "čekaonici za Evropsku uniju".

Prema Izvještaju globalne i konkurentnosti zemalja jugoistočne Evrope, BiH se nalazi na posljednjem mjestu u regionu. Između 134 analizirane zemlje, BiH je sa prošlogodišnjeg 106. pala na 107. mjesto.

Ovaj izvješaj obrađuje kako BiH izgleda u najrelevantnijim svjetskim istraživanja o konkurentnosti, odnosno uspješnosti zemlje. Između 20 parametara koji su označeni kao razlozi bh. loše konkurentnosti, pored ostalog, je nestabilna i loša politička situacija u zemlji, pojašnjava profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Zlatko Lagumdžija, koji je predstavio ovaj izvještaj:

„BiH prije svega ima jednu vrlo tromu birokratiju, neefikasan zakonodavni okvir. Imamo i standardne pokazatelje kao što su loša infrastruktura, kao što je nedostatak industrijskih klastera. Drugim riječima, svaka firma kod nas ponaosob je izolovano ostrvo. Interesantno je da je ove godine nestabilnost vlada praktično se popela na prvo mjesto. Kad poredite to sa drugim zemljama jugoistočne Evrope, odnosno EU, vidite da je to problem koji u EU praktično ne postoji, a ne treba biti veliki naučnik da se vidi da je to ovdje problem. Ti problemi, ustvari, tjeraju odavdje strane investitore.“

Izvještaj također navodi da je ocjena države za izvršenu tranziciju daleko bolja nego za njeno vođenje, odnosno menadžment. Lagumdžija pojašnjava da je izvještaj dao i preporuke kako prevazići identifikovane probleme i teškoće, a primjer mogu biti neke od susjednih zemalja:

„Rezanjem troškova administracije, boljom političkom stabilnošću i boljom prohodnošću parlamenata. Tim stvarima se vrlo jednostavno preko noći mogu napraviti veliki pomaci. Najbolji primjer kako se to radi je Crna Gora koja je ova godine šampion, jedan od šampiona svjetskih ne samo regionalnih, u podizanju konkurentnosti za samo godinu dana. Crna Gora je otišla gore za dvadesetak mjesta. U regionu je također Srbija otišla naprijed, a Makedonija se nešto pomakla.“

Dobri pokazatelji za BiH u ovom izvještaju su stabilna valuta, a prolaznu ocjenu u uticaju na konkurentnost, odnosno uspješnost zemlje dobili su i visoko obrazovanje i specijalistička naobrazba, te sofisticiranost finansijskog tržišta. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić naglašava kako BiH ima potencijala i pameti, ali da država mora stvoriti bolji poslovni ambijent:

„A, nažalost, država je najveća prepreka u BiH poslovnom ambijentu. Umjesto da je kreator poslovnom ambijentu i da stvori uslove za privrednike, ona je najveći kočničar da privrednici naprave iskorak. Kao i svake godine, ja uvijek kažem da, nažalost ovdje predstavnika vlade nema i da obično oni imaju prečeg posla, a mislim da ova dijagnoza, tačno ovih 80 posto stvari da krenemo da rješavamo jedno po jedno, eto strategije i eto programa za svaku vladu na bilo kojem nivou.“

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić kaže da istraživanje o konkurentnosti predstavlja dragocjenu podršku svim nivoima vlasti za vođenje makroekonomske politike. Nažalost, izvršna vlast u BiH ne čine ništa na provođenju strukturalnih reformi i konkretnih za podizanje konkurentnosti BiH', dodaje Komšić:

„Državni nivo izvršne vlasti koji predstavlja Vijeće ministara nije u stanju da rezultate ovih istraživanja iskoristi na najbolji mogući način. Ministarstva koja funkcionišu u sastavu Vijeća ministara samo djelimično su ovlašćena da osmišljavaju i implementiraju ukupnu makroekonomsku politiku BiH. Vlade Federcije BiH i RS-a imaju visok stepen autonomije u vođenju unutrašnje makroekopnomske politike i implementacije iste.“

Direktor Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli naglasio je da je i ova institucija napravila akcioni plan za bolje poslovanje u zemlji. To je plan koji može pomoći BiH jer ukazuje na poteškoće, ali ujedno daje i rješenja, jedini problem je ko će ga provesti, kaže Mantovaneli:

„To je jedan akcioni plan koji ćemo mi dostaviti organima vlasti, privatnom sektoru i svima onima koji budu zainteresovani. Problem sa kojim ćemo se suočiti je ko će nama biti glavni partner u njegovom provođenju. Moram reći da postoji međunarodna kriza i nije realno vjerovati da to neće zahvatiti i BiH. U finansijskom sektoru imamo sreće zahvaljujući intervencijama guvernera, međutim, ipak izvoz će se smanjiti, a kredite će biti teško dobiti. Ali mnoge su stvari koje ova zemlja može učiniti. Jedna od njih je upravo ovo: pojednostavite život vaših poslovnih ljudi i omogućite im da otvaraju nova radna mjesta.“

Zamjenik visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorijan podsjetio je da se zemlja našla u političkom ćorsokaku koji je zaustavio ekonomski razvoj, te da je Parlament BiH u ovoj godini usvojio tek dvadesetak zakona, od kojih je jedan o povećanju plata poslanicima. Međutim, da bi BiH krenula dalje, ispunila svoje obaveze i počela usvajati evropsku legislativu, biće potrebno usvajanje na stotine zakona mjesečno, dodao je Gregorijan.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG