Dostupni linkovi

Protestirajući protiv izvještaja visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić uputio je pismo Vijeću sigurnosti UN-a. U pismu optužuje RS da opstruira provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a visokog predstavnika da je propustio da ponudi bilo kakve mjere da zaustavi takve opstrukcije i osporavanja.

Negativna politička retorika, kako su ustanovile najviše evropske instituticije, Bosnu i Hercegovinu gura u negativan kurs u odnosu na evropske integracije, stvara klimu nepovjerenja, a prema opisanju NY Timesa, otvara i mogućnost novog rata. Prema navodima ovog lista, glavni akteri priče ponovo su premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik i član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, koji zbog zauzetosti međusobnim svađama spriječavaju napredak zemlje - Silajdžić koji se s jedne strane zalaže za ukidanje RS, i Dodik koji potpomognut Rusijom i Srbijom naglašava prijetnju o secesiji.

Protestirajući protiv izvještaja visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka u kome se upravo ova vrsta retorike navodi kao kočnica napretka, Silajdžić je predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN-a Stjepanu Mesiću uputio pismo. Obrazlažući razloge, Haris Silajdžić kaže:

„Nije osnovni uzrok ove situacije u BiH, kako je to gospodin Lajčak govorio, nacionalistička retorika na svim stranama, ili negativna retorika na svim stranama. Ona je posljedica osnovnog uzorka. Osnovni uzrok jeste kršenje Dejtonskog sporazuma uglavnom od strane vlasti entiteta RS i tolerisanje takvog ponašanja od strane međunarodne zajednice i OHR-a u BiH.“

No, kritiziranje rada međunarodne zajednice u BiH ne može se činiti kroz razne tužbe, poput one koju je nedavno protiv zamjenika visokog predstavnika u BiH uputio premijer RS Milorad Dodik, smatra predsjednik SDA Sulejman Tihić. Sličnu grešku, kaže, sada pravi i Silajdžić:

„Što se tiče tužbe koju je Dodik podnio protiv Gregoriana i drugih zvaničnika, mislim da je sve već rečeno i u suprotnosti, u krajnjem, i sa Dejtonskim sporazumom, jer ti međunarodni zvaničnici su ovdje na temelju tog sporazuma. Nažalost, imamo sad i ovo ponašanje da gospodin Silajdžić upućuje jednu istu pritužbu na rad gospodina Lajčaka. Nema koristi od pisanja pisama protiv visokog predstavnika. Mi treba nešto da radimo, ne samo da kritikujemo druge i da drugima ispostavljamo račune da umjesto nas nešto rade.“

Komentirajući pismo, Miroslav Lajčak kaže kako je za vlastite greške najlakše optužiti međunarodnu zajednicu:

„Zašto nemamo državno tijelo za borbu protiv korupcije? Zašto smo dobili izvještaj Evropske komisije o napretku koji je u stvari izvještaj o nenapretku? Umjesto toga da sjednemo i da reknemo ljudi, pa ova zemlja ide unazad zbog toga jer mi smo nekompetentni, svi prozivaju visokog predstavnika.“

I dok Silajdžić tvrdi kako RS opstruira porvođenje Dejtonskog sporazuma, a Ured visokog predstavnika ne čini ništa da to spriječi, izvršni sekterar SNSD-a Rajko Vasić ističe kako ne postoji niti jedan nalaz međunarodnih zvaničnika u kome bi se potvrdilo da ona krši Dejtonski sporazum, kako je to Silajdžić naveo:

„Uostalom, RS je mnogo više dala BiH nego što je BiH daje RS, a za uzvrat dobija od Silajdžića i drugih neprestanu sliku genocidnosti, neprestane zahtjeve za ukidanjem.“

Analitičar Balkanske istraživačke mreže Srećko Latal ističe kako prepirke političara između sebe ali i sa međunarodnom zajednicom ne vode nigdje:

„Nažalost, možemo primijetiti kod gospodina Silajdžića i kod mnogih drugih domaćih političara da, pored vrlo jakih kritika na račun najčešće međunarodne zajednice, vrlo rijetko se odlučuju ponuditi neka konkretna rješenja i prihvatiti neke kompromise sa drugim domaćim političarima.“

Imajući u vidu da Vijećem sigurnosti trenutno predsjedava Hrvatska, čiji je predsjednik Stjepan Mesić čak predlagan i za visokog predstavnika i koji ne krije stavove o načinu na koji BiH treba biti uređena, te sa Miloradom Dodikom nema dobru komunikaciju, pitanje je koliko je pismo u ovom momentu politički opravdano s obzirom da se, kako smatraju sagovornici, kroz njega uglavnom provlače stranački, a ne stavovi Predsjedništva BiH. Dotakavši se Silajdžićevog govora pred Vijećem sigurnosti, i Lajčak je ukazao na ovaj problem:

„Ako nastupa u ime u UN-u kao predsjednik ove države, onda nema pravo da gura svoju političku platformu, onda treba da govori u ime svih građana ove zemlje, jer u protivnom stvara političku krizu, kao što ju je i stvorio - izazvao je vanrednu sjednicu Narodne skupštine RS, sa svim negativnim posljedicama i posebno otežavanje političke atmosfere u ovoj zemlji. Ako to neko ne vidi, onda ne želi da to vidi, ili nije sposoban to da vidi.“

Kao i NY Times, i Sulejman Tihić podjeća gdje vodi ovakva politika konfrontacije:

„Daljim podjelama, daljim konfrontacijama, da ne kažem sukobima. I bojim se da u jednom momentu to sve ne izmakne kontroli. Vidite da se to odražava ne samo na političku situaciju nego i na ekonomsku.“

Iako je mogućnost rata više na teoretskoj nego realnoj osnovi, ceh političkog nedjelovanja mogla bi platiti budućnost građana BiH, vjeruje Latal:

„I socijalni i politički eksperti u ovoj zemlji se slažu s time da će BiH početkom sljedeće godine sve više i više osjećati posljedice ovakve situacije. I, nažalost, naši lideri još uvijek ne pokazuju da oni uopšte shvataju realnost i ozbiljnost ove situacije.“

Kao simbol podjele Dodik vidi u tome što su jedini zajednički praznici koji se slave u BiH Nova godina i Prvi maj, iako je upitno šta su to bh. vlasti uradile kako bi premostile jaz. Lajčakov recept je više rada, manje osvete:

„Za razliku od domaćih politčara, ja sam odgovoran i prema BiH i neće me niko isprovocirati na poteze koji bi imali vrlo teške i, možda, nepredvidljive posljedice. A to što treba da radimo je manje spektakularno ali više naporno - a to je da svaki dan radimo da približavamo ovu zemlju Evropskoj uniji. Zbog toga treba ulaziti u reforme, a ne da sjedi kod kuće i kritikuje međunarodnu zajednicu da „ne rješava moje probleme“. Svi ovi koji prozivaju mene da se bavim svojim poslom, oni ustvari traže da se ja bavim njihovim poslom. A moje pitanje je onda: a zašto ste se kandidovali na izborima?“

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG