Dostupni linkovi

Dalje ka EU: domaće zadaće i Slovenci


Slovensko blokiranje otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja sa Europskom unijom bacilo je u drugi plan hrvatske obaveze na putu prema članstvu. Kako stoji stvar sa Slovenijom, a kako sa već poznatim hrvatskim „domaćim zadaćama“?

Još nema slovenskog odgovora na posredovanje aktualnih predsjedavajućih Europskom unijom – Francuza – u sporu između Slovenije i Hrvatske. Kao što je poznato, Slovenija blokira otvaranje šest i zatvaranje dvaju pregovaračkih poglavlja, jer smatra da Hrvatska dostavljenim materijalima za te točke prejudicira konačno određivanje granične crte, dok Slovenija želi izlaz na otvoreno more, odnosno međunarodne vode. Hrvatski premijer Ivo Sanader u četvrtak ide u Bruxelles dodatno lobirati da se ne smanjuje pritisak na Sloveniju, sastat će se i sa povjerenikom za proširenje Europske komisije Ollijem Rehnom, a najavljuje i nove kontakte sa slovenskom stranom:


«Ja smatram da Slovenija naprosto mora biti zadovoljna činjenicom da je hrvatska Vlada spremna reći, ali pod načelom da to vrijedi i za Slovence, da mi nijednim svojim dokumentom ne želimo prejudicirati granicu između Hrvatske i Slovenije. Mislim da je to sasvim dovoljno, i ukoliko bi Slovenija to rekla, ja bih to odmah prihvatio. Očekujem da će premijer Pahor to prihvatiti.»


Kao što je poznato, Hrvatskoj su najzahtjevnije teme na putu prema Europskoj uniji problem korupcije i organiziranog kriminala, reforme pravosuđa i tržišne utakmice, odnosno kako hrvatska brodogradilišta, ovisna o državnim subvencijama i garancijama, učiniti tržišno samodovoljnim i time izjednačiti uvjete tržišne utakmice za hrvatska brodogradilišta i ona u Europskoj uniji. Na prekjučerašnjem sastanku ministara vanjskih poslova država članica Europske unije rečeno je kako je Hrvatska na dobrom putu, podsjeća u izjavi za naš radio dopisnik „Jutarnjeg lista“ iz Bruxellesa Augustin Palokaj:


«Hrvatska stoji upravo onako kako se to vidi kroz proces – ispunila je dovoljno mjerila i dovoljno uvjeta da bi se ta poglavlja otvorila. Što se tiče korupcije, organiziranog kriminala i reforme pravosuđa, činjenica da to poglavlje nećemo otvoriti ove godine znači da treba na tome još da radimo.»


Profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša kaže za naš radio da ova situacija može podsjetiti na nedavne prijepore sa Slovenijom oko ribolovnog pojasa (ZERP):


«Slično se događalo i sa ZERP-om. Naime, fokus javnosti je bio usredotočen na ZERP i prijepore oko ZERP-a. Ali, istovremeno se konstatiralo da se vrlo sporo odvijaju ovi glavni zadaci, a to je reforma pravosuđa i efikasna borba protiv korupcije. Naravno, EU ocjenjuje da su učinjeni napreci na tom području, ali čini mi se da još uvijek nisu dovoljno značajni da bi mogli Hrvatskoj omogućiti da se ta poglavlja otvore i kasnije zatvore u skladu sa onim mjerilima koja su nam dana.»


Priča o hrvatskom putu u Europsku uniju ima i regionalnu dimenziju. Usporavanje Hrvatske može imati negativne učinke za europerspektivu cijele regije, kaže kolega Palokaj:


«Činjenica da u EU proširenje na Zapadni Balkan vide kao strateški cilj kojim se jedino može osigurati dugoročna stabilnost regije je dovela do situacije da se brzo članstvo Hrvatske u EU vidi kao nužna stvar. Ali, ako se Hrvatska toliko muči na putu prema EU, onda će ostale države regije misliti da su predaleko, pa će to destimulirati reforme u tim državama.»


Zato je za očekivati jačanje europskog pritiska na Sloveniju da ne koristi pristupne pregovore za rješavanje svojih bilateralnih problema sa Hrvatskom. Ako se riješi pitanje slovenske blokade, Europska komisija predlaže da se na idućoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju 19. prosinca otvore pregovori s Hrvatskom u 10 poglavlja, a zatvore u pet. U tom slučaju, Hrvatska bi na kraju godine imala 31 otvoreno poglavlje i devet zatvorenih. Za otvaranje u sljedećoj godini ostala bi tako još svega dva poglavlja – Pravosuđe i temeljna prava, te Tržišno natjecanje.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG