Dostupni linkovi

Mogu li Hrvati vraćati svoje dugove?


Zagreb, tržnica Dolac

Hrvatski građani zasad uredno otplaćuju svoje kredite, no strepe od dublje krize i gubljenja zaposlenja. Iz Hrvatske udruge banaka obećavaju da će, u slučaju crnog scenarija u 2009., banke iznaći način da onima koji ostanu bez posla odobre počeke.

Mnogi Zagrepčani koje smo anketrirali ističu da već sada imaju 'problema' s bankama jer neke (navode nam i konkretna imena) nemilosrdno i za neznatno kašnjenje otplate duga već odavno, kako kažu, 'otimaju ljudima stanove':

"I to otimaju već dvije godine kad još nitko u ovoj državi nije pričao o recesiji. Najžalosnije je što je velika većina mladih ljudi digla kredite za kupnju stanova, koji su sami krenuli u neke inicijative i vrlo će teško to otplaćivati."

Neki tvrde da već osjećaju promjene u ponašanju svojih banaka kod najobičnijih dozvoljenih - minusa:

"Imam dozvoljeni minus do 3.200 kuna koji mi je banka odobrila i to onda, uz kamate, mogu vući godinama. No, sad mi je to isteklo i moja banka 'Banco populare' u Savskoj cesti u Zagrebu me je pozvala da potpišem novi ugovor, ali uz zadužnicu od čak 50.000 kuna i to za bijedni minus od 3200 kuna!? Pa gdje to ima, tko će pametan to napravit? I sad vi mislite da bi banke nekom izašle u susret, pa nema šanse! Ak' vas mogu potopit, potopit će vas, još će vas i gurnut malo dublje s nogom da se utopite, ak' to njima ide u korist.»


No, svi znaju da banke nisu socijalne ustanove i da štite svoje interese. U hrvatskom Saboru su ih jučer ipak prozvali da bi mogle biti osjetljivije i podnijeti i svoj dio krize, što predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček i tvrdi da su banke, u slučaju opravdanih teškoća otplate, spremne učiniti:

«Sve hrvatske banke će, sukladno svojoj poslovnoj politici i sukladno procjeni takvog slučaja, spremno izaći u susret i nešto napravit s tim kreditom – ili ga prolongirati i reprogramirati, promijeniti uvjete jer je bankama uvijek u interesu da klijenti vrate dug čak iako malo duže. Dobro, to se naplati kroz dodatne kamate, ali da ga vrate. Jer, bilo kakve opomene, ovrhe i takve stvari, banka na kraju uvijek gubi i to nije posao kojim se ona želi i treba baviti.»

Glasnogovornik najveće, Privredne banke, Dražen Dumančić:

«Mi za sada ne bilježimo promjene u naplati kredita. Svaki eventualni slučaj poteškoća u vraćanju kredita rješavamo individualno s klijentom, još prilikom odobravanja kredita. Primjerice, mi već u regularnoj ponudi imamo mogućnost stavljanja stambenih kredita u stanje mirovanja za vrijeme trajanja bolovanja, kako usljed komplikacija u trudnioći tako i za vrijeme porodiljskog dopusta i to do 18 mjeseci.»

Glavna urednica časopisa 'Banka' Marina Ralašić:

«Dakle, bila je i poruka kako bi se hrvatske banke trebale ugledati na talijanske i britanske banke koje su na godinu dana zamrznule povrat kredita socijalno ugroženim građanima. To je, međutim, u Hrvatskoj neprovedivo jer u ovom trenutku ne postoji registar socijalno ugroženih građana. Dakle, što to znači 'socijalno ugroženi građani'?. No, ukoliko bi došlo do masovnijih otkaza onda vjerujem da bi banke reagirale na odgovoran način ali od slučaja do slučaja, ali nikako ne 'u paketu'."

Ekonomski savjetnik u Nezavisnim hrvatskim sindikatima Goran Bakula kaže da još ne uočavaju značajnije negativne trendove i da Hrvati, barem zasad, uspijevaju vraćati svoje kredite:

«Iako se situacija i ovih mjeseci, pa i zadnjih godinu dana, isto pogoršavala, ne uočavamo da se postotak reprogramiranja kredita povećao.»

Upitani što će ako se iduće godine doista obistini 'crni scenarij' i mnogi ostanu bez posla, kako će vraćati kredite, ljudi odgovaraju poprilično rezignirano:

"Pa, 'crni scenarij' nam je od '90-te, sve crnje i crnje."
"Na žalost, u ovoj državi više neće samo sveučilišni profesori kopati po kontejnerima, mislim da ćemo svi završiti u kontejnerima, kopajući i tražeći hranu. Pa k vragu ljudi, to nije normalno i što sad, što da vam kažem?!"

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG