Dostupni linkovi

U BiH nacionalistički i etnički programi i dalje prevladavaju nad evroatlantskim programom, jedna je od ocjena visokog predstavnika Miroslava Lajčaka iz izvještaja Savjetu bezbjednosti. Reakcije na izvještaj samo potvrđuju Lajčakove tvrdnje i pokazuju koliko su duboke političke podjele u ovoj zemlji.

Reakcije političara Bosne i Hercegovine na obraćanje visokog predstavnika za BiH Miroslava Lajčaka Savjetu bezbjednosti pokazuju da se i iz Lajčakovog izvještaja po potrebi može uzeti ono šta određenoj političkoj opciji u datom trenutku odgovara.

Političari iz RS u izvještaju su, kao imperativ, pretežno vidjeli očuvanje Dejtonskog sporazuma i entiteta, dok su se manje osvrtali na optužbe o rušenju ingerencija države, upućene na njihovu adresu.


To nije slika stanja u BiH

Izvršni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata Rajko Vasić kaže da u BiH nisu na sceni nacionalistički koncept i retorika, kako Lajčak navodi u izvještaju. Radi se o dva koncepta uređenja BiH - unitarističkom i decentralizovanom, objašnjava Vasić:

„Dakle, nacionalistička retorika je sintagma koja dobro ulazi u uši u Briselu i Vašingtonu, ali nije slika stanja u BiH. I RS, zahtijevajući dejtonski mozaik i poštovanje dejtonskog mozaika u BiH i u pogledu nadležnosti koje su u Dejtonu predviđene za ’državu’ i za entitete unutar BiH, ne govori ništa i ne radi ništa protiv BiH jer se samo zalaže za poštovanje onoga što je dogovoreno.“

Branislav Borenović, iz Partije demokratskog progresa, smatra da je Lajčak jasno ukazao Savjetu bezbjednosti da se Dejtonski sporazum ne može mijenjati onako kako bi to određene političke strukture u BiH htjele:

„Mislim da je jasno ukazao da je Dejtonski mirovni sporazum nešto što apsolutno treba da bude osnova bilo kakvih daljih dogovora u ovoj zemlji, a samim tim i potvrdio postojanje RS kao jednog od dva entiteta unutar BiH. Mislim da je to najvažnija poruka i na taj način je jasno ukazao onim političkim snagama u ovoj zemlji da se moraju dogovarati u okviru onoga što imamo u ovoj zemlji, a to je ustavna kompozicija koja je jasno definisana Dejtonskim mirovnim sporazumom.“

Muharem Murseilović, iz Stranke za BiH, takođe kaže da njegova partija u potpunosti odobrava jedan dio izvještaja visokog predstavnika za BiH. Drugi, koji se tiče kritike lidera Stranke za BiH Harisa Silajdžića, u toj partiji ne razumiju. Murseilović tvrdi da u nastupima Harisa Silajdžića nema nacionalističke retorike, kako je Lajčak naveo u izvještaju:

„Dapače, gospodin Silajdžić je uvijek zagovarao građansku orijentaciju. I to mi nikako nije jasno i čini mi se da je to na neki način izjednjačavanje krivica. Ne mogu biti isti oni koji jačaju državu i koji imaju za cilj jačanje države i državnih organa i oni koji rovare i koji direktno opstruiraju rad države i državnih funkcija.“

Nije rečeno ništa novo

Sadik Ahmetović, iz Stranke demokratske akcije, smatra da Lajčak nije rekao ništa novo kada je riječ o dešavanjima na političkoj sceni BiH u posljednje dvije godine. Konstantno se napadaju državne institucije, a s druge strane se radi na ukidanju entiteta, podsjeća Ahmetović, koji vidi veliki dio odgovornosti i u djelovanju visokog predstavnika:

„Mislim da je gospodin Lajčak imao vremena, razloga da zauzme možda drugačiji kurs prema onima koji rade na dezintegraciji BiH ali, nažalost, to do danas nije bilo. Dakle, imamo jedno ponavljanje ili samo konstatiranje postojećeg stanja u BiH, a ništa se u međuvremenu ne mijenja ka napretku i integraciji BiH u EU i euroatlantski savez.“

Bosna i Hercegovina stagnira u približavanju Evropskoj uniji i NATO-u jer nacionalistički i etnički programi i dalje prevladavaju nad evroatlantskim programom, jedna je od ocjena visokog međunarodnog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka u izvještaju Savjetu bezbjednosti. Taj izvještaj pokazuje doboku krizu koncepta u kojoj se nalazi BiH, smatra direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja:

„Kritike su vjerovatno dobre za obe strane i ukazuju na jednu potrebu da se ujedine u smislu rješavanja konceptualne situacije u BiH. Sasvim je sigurno da izvještaj koji je podnesen u UN-u treba da predstavlja jednu podlogu da se diskusija o budućnosti BiH prenese u samu BiH.“

Dva čovjeka i dva problema

Da bi napredovala prema evroatlanstkim integracijama BiH će morati promijeniti načine na koje se vodi politika i zamjeniti politiku nultih rezultata onom koja se temelji na kompromisu, rekao je, između ostalog, visoki predstavnik u BiH pred Savjetom bezbjednosti UN.

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES Bakhtyar Aljaf smatra da je Lajčak trebao ući u samu srž problema, a izvještaj podnijeti Evropskoj uniji:

„Znači, mi imamo dva ključna problema i dva ključna čovjeka u državi. To su doktor Silajdžić i gospodin Dodik. Tu retoriku oni koriste za jeftine političke trikove, a gospodin Lajčak, mislim, sa zakašnjenjem je dao taj izvještaj Savjetu bezbjednosti i sa zakašnjenjem reagira, a njegovo reagiranje je vrlo slabo.“

Aljaf kaže da u rješavanju političke krize u BiH aktivniju ulogu treba da preuzme EU i njen predstavnik - a naročito u ekonomskom i socijalnom dijelu. On pojašnjava da javna diplomatija treba da približi građanima prednosti članstva u Uniji, u čemu je, kako zaključuje, OHR potpuno zakazao.

  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG