Dostupni linkovi

Privreda u ozbiljnoj krizi


Sarajevo, zgrada Saveza samostalnih sindikata BiH

Mnoge firme u BiH počele su praviti planove za otpuštanje radnika, što je posljedica teške ekonomske situacije u zemlji i krize u privredi. Političari kao razlog svemu navode svjetsku ekonomsku krizu, dok privrednici tvrde da su uzroci, uz ostalo, nesposobnost političara i povećanje javne potrošnje.

Dok bh. vlasti pristupaju problemu nadolazeće ekonomske krize bez konkretnih mjera njene prevencije, privrednici su suočeni s dilemom da li otpuštati radnike kako bi se održali. I član Predsjedništva BiH Željko Komšić kaže kako se retorikom problemi ne mogu riješiti:


„Puno se o tome priča, ali od priče niko nema koristi. Vi morate imati neke mjere već pripremljene kako biste ublažili posljedice te krize. Najlakše vam je to vidjeti kad pričate sa ljudima koji se bave biznisom, iz poslovnog svijeta. Neću reći da ih hvata panika jer oni mogu preživjeti sa svojim biznisom i sa svojim firmama na način da drastično režu broj zaposlenih.“


Da su privrednici došli pred zid, upozorava i Ferid Mušanović, direktor kompanije Ferplast:


„Ukoliko država ne poduzme hitne i radikalne mjere, mislim da će nastupiti velika privredna i ekonomska katastrofa iz koje ćemo se teško oporaviti. Mi već pravimo plan za otpuštanje radnika jer nam je to jedini izlaz da pokušamo održati proizvodnju na minimumu, a da se potpuno ne ugasimo. Već se uveliko osjeća kriza jer je sve manje i manje narudžbi.“


Na opasnost po radna mjesta upozoravaju i iz Saveza samostalnih sindikata BiH koji kažu da su nagovještaji o otpuštanju radnika i krizi koja će zavladati naredne godine već prisutni. Predsjednik Saveza Edhem Biber smatra da su pojedini sektori naročito ugroženi:


„Vrlo su loše informacije iz Željeznica Federacije, gdje je rečeno da, nažalost, za iduću godinu su veoma male narudžbe kad je u pitanju prevoz tereta. To je jedan od pokazatelja da će iduća godina biti teška. Građevinarstvo jeste jedan od ugroženijih sektora. To je, također, sektor tekstila, kože i obuće, gdje se zapošljava veliki broj radnika, pogotovo ženske radne snage. Oni uglavnom rade za velike dobavljače iz Evrope i automobilsku industriju, ali i neke druge sektore. Mislim da su u ovom momentu to dva sektora najbitnija, a sigurno će trebati dodatne stimulacije i u metalopreradi.“


Predsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić u nekoliko je navrata upozoravao da se nova radna mjesta u narednom periodu ne mogu očekivati, a da je smanjenje broja zaposlenih vjerovatan scenario koji nas očekuje:


„Ako se smanje narudžbe s vana, to znači da i ovdje mora doći do kresanja troškova, a prvo kresanje troškova je na radnoj snazi. Posebno će biti teško u oblastima koje su vezane za automobilsku industriju, za investicijsku potrošnju, to znači u Željezari u Zenici i u Aluminijskom kompleksu u Mostaru zato što su oni vezani najvećim dijelom za autoindustriju i za graditeljstvo.“


U prilog tvrdnji idu i informacije o otpuštanju radnika na privremenim ugovorima u ASA Prevent grupaciji čiji je strateški partner Wolksvagen. Iako za sada nemaju u planu nova otpuštanja, uradiće sve da ne bi ugrozili svoje pozitivno poslovanje. No, u ovoj kompaniji već razmišljaju kako bi, ukoliko kriza pogodi autoindustriju, novim projektima mogli spasiti i uposlene i kompaniju, kaže rukovodilac Odjela za odnose s javnošću ove grupacije Vedran Peršić:


„U Prevent grupaciji nije došlo do otpuštanja radnika koji su stalno zaposleni nego u autoindustriji je standardna praksa da imate jedan određen broj ljudi koji su primljeni na kraći period, sa kraćim ugovorima, koji su tu da uđu u sistem samo kada dođe do povećanja broja narudžbi. Istina je da smo mi tokom ovih proteklih 13 godina zaposlili skoro jednog čovjeka dnevno - danas cjelokupna grupacija broji oko 3.500 ljudi. Naša stabilnost poslovna ima veze i sa našim partnerstvom koje imamo sa Wolksvagenom. Dosta toga će zavisiti i o poziciji Wolksvagena na svjetskom tržištu.“


Predsjednik Udruženja privatnih poslodavaca RS Vinko Perić smatra kako stabilne kompanije nisu ugrožene, te da je problem što se tiče BiH političke naravi:


„Naša želja i cilj su da politiku stavimo u funkciju ekonomije i tek će nam onda svima biti bolje. Prenosi se da sad će političari da iskoriste to da bi umirili narod - kao viša sila svjetska, viši problem svjetski što će morati još te neke firme da dobiju otkaze, ali ne zbog toga što je svjetska kriza nego zbog nekih njihovih interesa ili socijalne situacije i u kranjoj liniji - i zbog nesposobnosti političara.“


Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Besim Ćulahović smatra kako politička neodgovornost u vidu odbijanja smanjenja javne potrošnje vodi sve dubljoj krizi:


„To je neodgovorna politika koja na ili duže ili na kraće staze nema uspjeha, koja će pogoditi ljude po džepu, koja će produbiti dimenzije ekonomske krize i koja će uništiti i ono malo radnih mjesta i ono malo mogućnosti koje stoje firmama i preduzetnicima na raspolaganju.“


Neka od rješenja privrednici vide u državnom poticaju. Ferid Mušanović:


„Obezbijediti povoljne kreditne linije za privredu, jer su banke, kao što je poznato, obustavile kredite privredi. Bez kredita većina firmi može zatvoriti svoje kapije, a onda će se stvoriti domino efekat sa propadanjem firmi. Priča se da državna preduzeća imaju na računima negdje oko 500 milijuna eura, ili maraka - ne znam ni ja, i da su ih već oročili ili ih trebaju oročiti. Ta sredstva treba hitno preusmjeriti u privredu putem povoljnih kreditnih linija. Pod hitno treba smanjiti stope doprinosa u nekakve koliko-toliko normalne okvire od pedesetak posto, a ne kao što je do sada 70 i više procenata.“


Prema podacima sindikata, očekuje se da oko 1.000 radnika samo u proizvodnji građevinskog materijala ostane bez posla, a procjene ekonomskih stručnjaka idu i do 10.000 radnika manje u narednoj godini. Ukoliko se sa riječi ne pređe na djela, sva predviđanja govore da bi ova brojka mogla vrtoglavo rasti.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG