Stanovništvo Herceg Novog je najoptimističnije i odnose prema susjedima u Trebinju i Dubrovniku smatra uglavnom dobrim, i boljim nego što su bili neposredno nakon završetka rata. S druge strane, Dubrovčani smatraju da su odnosi sa stanovništvom Trebinja ostali uglavnom loši, a sa građanima Herceg Novog čak i lošiji u odnosu na period završetka rata. Građani Trebinja smatraju da su odnosi s Herceg Novim uglavnom dobri, i sve bolji, a sa Dubrovnikom - ni dobri ni loši.
Ovo su rezultati istraživanja koje je međunarodni EastWest Institute organizovao na području koje zahvata tromeđu Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, odnosno gradove Herceg Novi, Dubrovnik i Trebinje. Rezultate je prezentovao rukovodilac projekta Mladen Basta:
„Ustanovili smo da postoje rezličiti pogledi među ljudima u regiji, odnosno na kojoj su strani granice u vezi toga što se dogodilo u ratu, pa onda u skladu s tim, u vezi svega ostalog što su posljedice tog rata, što onda ima uticaja i na saradnju, interes za saradnju i pomirenje. Jedna od posljedica koju smo mi direktno osjetili u svom radu bila je činjenica da je za nas kada smo došli u regiju bilo kontraproduktivno upotrijebljavati riječ – pomirenje.“
U odnosu na mogućnost saradnje sa stanovništvom susjednih područja, građani Dubrovnika smatraju da bi saradnja sa stanovništvom Trebinja i Herceg Novog trebalo da bude vrlo rijetka. Novljani i Trebinjani, pak smatraju da bi saradnja sa stanovništvom dubrovačke regije trebalo da bude redovna. Ratni sukobi devedesetih se doživljavaju kao tragični i zločinački i unaprijed planirani. Optimizam ipak ulijeva činjenica da je stanovništvo pograničnih regija sve tri države, vrlo spremno da pomogne susjedima u nevolji. Rukovodilac projekta Mladen Basta:
„Ovdje imamo jednu relativno optimističnu situaciju; spremnost na pomoć u slučaju prirodnih katastrofa. Usput da kažem, ovo je područje od interesa svih strana u našoj regiji u kojoj smo radili projekat, u opštinama u kojima smo postigli najveći uspjeh zbog toga što je postojao veliki interes sa svih strana, naročito sa hrvatske strane i to se vidi u ruralnim djelovima stanovništva tog područja.“
