Dostupni linkovi

Vlada će pomoći finansiranje Javnog servisa


Nakon što je novim zakonom Vlada odlučila da iz budžeta za potrebe Javnog servisa godišnje izdvaja deset miliona eura finansijski problemi te medijske kuće sigurno će biti riješeni. Međutim, kako će Skupština utvrđivati članove savjeta ostaje otvoreno pitanje nezavisnosti upravljačkih organa Javnog servisa.

Postavlja se i pitanje što će nakon ukidanja pretplate biti sa komercijalnim i lokalnim javnim emiterima koji ostaju bez primanja koja su im po zakonu pripadala.

Vladinim prijedlogom Zakona o Javnom servisu predviđeno je da se Radio Televizija Crne Gore finansira iz državne kase sa 1,2 odsto od tekućeg budžeta na godišnjem nivou, odnosno nešto više od osam miliona eura. Pored toga, Radio Televizija Crne Gore će dobijati i dodatna dva miliona za nekomercijalne programe. Vlada je ustvrdila da se na ovakav način finansiranja štiti autonomija i nezavisnost Javnog servisa jer on nije dužan da podnosi finansijske izvjaštaje Vladi. Ukida se Upravni odbor i na savjet prenose sve nadležnosti upravljanja, a savjet koji će imati devet članova, dva manje nego do sada, biraće parlament. Medijski ekspert Fonda za otvoreno društvo Mark Tomson kaže za naš program da je dobro što je Vlada odlučila da pomogne u iznalaženje rješenja za trajno finansiranje Javnog servisa, ali da je ipak ostavljen prostor za upliv politike u tu medijsku kuću:

"Kao prvo, dobro je da se preduzme neki radikalan potez kako bi se sačuvala osnova za Javni servis u Crnoj Gori i dobro je što se Vlada potrudila da nađe rješenje za finansiranje Javnog servisa. U isto vrijeme jasno je da se odustajanjem od tv pretplate u korist direktnog finansiranja javlja veliki rizik od jakog političkog uticaja na rad emitera. Ta je opasnost još veća ako se uzme u obzir uloga parlamenta u potvrđivanju članova savjeta. Dakle, pozdravljamo Vladin napor da nađe odgovarajući način za finansiranje Javnog servisa i uviđamo da se tv pretplata nije pokazala kao najbolji način, ali moramo biti zabrinuti oko rizika političke kontrole rada Javnog servisa. Ako program bude pod uticajem političara onda to neće spasiti Javni servis jer će program biti suvoparan i nekritički kada se radi o politički osjetljivim temama, tako da će kvalitet informacija i sadržaja biti ugrožen, a znamo iz iskustva u drugim tranzicionim zemljama da javnost neće biti zainteresovana za takve programske sadržaje."

Sa druge strane, nakon ukidanja pretplate, što je takođe predviđeno, lokalni javni emiteri, kao i komercijalni emiteri ubuduće neće dobijati po deset odsto od pretplate kako je to bilo do sada, a to je u crnogorskim medijskim uslovima za mnoge, prije svega komercijalne medije, bio značajan dodatak. Stoga direktor i glavni i odgovorni urednik Radija Antena M Darko Šuković ukidanje pretplate ovako doživljava:

"Plastično kazano, završni ekser u sanduk za devedeset odsto privatnih radija i televizija. I bez globalne krize i bez njenih posljedica na crnogorsku ekonomiju ovo nije bilo tržište na kome će mediji funkcionisati po čistom komercijalnim osnovama ukoliko ste imali namjeru da se bavite ozbiljnim programom. Sada će to biti potpuno nemoguće."

I direktor Agencija za radio difuziju Abaz Džafić slaže se da odluka o ukidanju pretplate iz koje je deset odsto išlo za komercijalne emitere može biti katastrofalna za pojedina medije i da za to brzo treba pronaći neko rješenje:

"Obično kada za nešto ne postoji ideja onda se problem gurne ovoj Agenciji. Moram da kažem da sada trenutno ne vidim rješenje, ali je naše da ukažemo na problem, problem za koji se mora tražiti hitno rješenje i to hitno u okviru ovog mjeseca kada svi pripremaju budžetske stavke."

Iako u ovom trenutku ne zna na koji bi način ovo pitanje moglo da se riješi Darko Šuković kaže da će medijska zajednica uskoro preduzeti neke korake:

"Ukoliko zaista postoji želja vlasti da se neko i mimo Javnog servisa neko u Crnoj Gori bavi ozbiljnim novinarstvom, postojala bi mogućnost da se napravi neki fond i da iz njega se pomaže neka ozbiljna produkcija, produkcija javnoservisnog karaktera. Ali, poslije ovoga ja više nijesam siguran da kod vlasti postoji želja da se neko od privatnih emitera ozbiljno bavi novinarstvom u Crnoj Gori."

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG