Dostupni linkovi

Poljoprivrednici zabrinuti zbog Miškovića


Miroslav Mišković

Udruženje poljoprivrednih proizvođača reagovalo je zbog sve češćih sugestija da treba da snize cijene proizvoda nakon što je nafta drastično pojeftinila. Poljoprivrednici su, međutim zabrinuti zbog mogućnosti da Delta Maksi, beogradskog biznismena Miroslava Miškovića koji, kako kažu, već ima monopolske pozicije u Crnoj Gori kupi Distributivni centar pošto bi način otkupa dodatno oštetio proizvođače.

Kako se u posljednje vrijeme neprekidno govori da cijene poljoprivrednih proizvoda treba sniziti predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Ratko Vujošević sugerisao je, prije svega novinarima, da odu na Kamionsku pijacu i provjere veleprodajne cijene, te ih uporede sa onima, kako kaže,u Delta Sitiju kako bi se donio pravilan zaključak ko treba da ih snizi. U Crnoj Gori, po riječima Vujoševića, za razliku od svijeta, cijene u šoping centrima nijesu najjeftinije:

"Dok je u Delta Sitiju obratno. Uđite u njihov market pa ćete da vidite blitvu koju ja prodajem po 50 centi oni je prodaju po euro i nešto, papriku koju ja prodajem po 80 centi kod njih je dva eura i tako."

Kada je riječ o Delti koja je posljednjih godinu ušla na crnogorsko tržište, prije svega lancem marketa Delta Maxi, a od jesenas i prvim šoping molom, Ratko Vujošević se plaši, kako se špekuliše, da bi ova kompanija mogla postati vlasnik Distributivnog centra.To bi, kako kaže, crnogorske poljoprivredne proizvođače moglo dovesti u još nezavidniji položaj:

"Ako on uzme to mi smo nagrabusili."

RSE: Zašto?

Vujošević: Zato što on u Srbiju radi vrlo čudne stvari. On pravi ugovore sa poljoprivrednim proizvođačima i za proizvode koje mu oni donesu i prodaju, a od kojih on pravi profit, tek ih naplaćuje sto dana kasnije.

U Delta Maksiju nijesu željeli da komentarišu navode iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača. Portparol Mila Zavođa samo nam je u pisanoj verziji saopštila da Delta Maksi na svim tržištima na kojima posluje prvenstveno robu nabavlja od lokalnih proizvođača. To se, kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi, odnosi i na Crnu Goru gdje su u toku ove godine nabavili oko 250 tona raznog domaćeg voća i povrća. Prvi su, kako kaže, počeli sa prodajom bio-organske hrane koja se nabavlja od crnogorskih proizvođača, a vrlo aktivno rade i na njenom izvozu.

U Crnoj Gori se nazvanično špekuliše da bi ova, jedna od najvećih kompanija na Balkanu u vlasništvu Miroslava Miškovića, mogla stajati i iza lanca još nekih marketa, međutim, o tome niko ništa javno ne govori.

Sa druge strane, kada je riječ o najvećem crnogorskom lancu hipermarketa "Voli"-ju vlasnik i direktor Dragan Bokan kaže da oni osim što plasiraju proizvode crnogorskih proizvođača vode računa o tome da marža bude minimalna:

"Što se tiče poljoprivrednih proizvoda i njihovih cijena u našim maloprodajnim objektima i u našim objektima širom Crne Gore mogu da kažem da "Voli" ima svoju maržu, smatram da je najniža u Crnoj Gori, da ima najniže cijene i smatram da će se to zadržati u budućnosti. Još jednom mogu da kažem kao domaća firma da domaći proizvod u Crnoj Gori ima prioritet u našim maloprodajnim objektima."

Poljoprivredni proizvođači pak pritisnuti su sa jedne strane da smanje cijene proizvoda da bi bile konkurentne onima iz uvoza kojima je crnogorsko tržište preplavljeno, a sa druge strane i ogromnim troškovima proizvodnje, objašnjava Ratko Vujošević:

"Npr. svake četvrte godine ja moram da mijenjam krov na mojim plastenicima. To je otprilike nekih šest hiljada kvadratnih metara folije. To je otprilike oko sedam hiljada eura. Ja nijesam u stanju da taj novac odvojim na stranu da bih to mogao da uradim svake četvrte godine, ako ne bih uzeo kredit."

Vujošević ima i konkretan prijedlog:

"Da se dogovorimo koji su to imputi, koji su to troškovi proizvodnje i da mi svoju maržu koja ne bi bila više od 25 posto, što je svukuda u svijetu dozvoljeno i normalno uračunamo, stavimo na tu cijenu i da to bude takozvana preporučena cijena ili «recomanded price» kako se to kaže."

U Ministarstvu poljoprivrede na ovo kažu sljedeće. Spaso Popović, glavni poljoprivredni inspektor:

"Dosta je to teško sada u ovoj situaciji realizovati."

Što se tiče smanjenja troškova proizvodnje Popović kaže da bi Udruženje na drugačiji način to moglo da uradi:

"Da Udruženje samo projektuje otprilike količine koje su njima neophodne za nerednu godinu i da onda unaprijed poruče,jer kada se roba iz oblasti poljoprivrede, sjemena, đubriva, hemija, kada se naručuje unaprijed onda ona ima jednu cijenu, a druga je cijena onoga trenutka kada dolazi, kada mu je neophodna u maju ili u aprilu i tako dalje.Ako se programira, ako se projektuje unaprijed koje su to otprilike neke količine koje trebaju svim članovima udruženja onda je cijena neuporedivo niža, međutim, Udruženje to neće da odradi. U tome je problem i onda koja je jedina varijanta to je da ministarstvo preko određenih subvencija podsticaja pri zasnovanoj proizvodnji pokuša da nadoknadi te njihove povećane troškove."

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG