Dostupni linkovi

Prva banka, u kojoj premijer Đukanović ima vlasnički udio, a njegov brat Aco Đukanović gotovo polovinu akcija, zahtijeva od države pomoć od 40 miliona eura. Vijest da Đukanovićima pomoć treba do odobri Vlada na čijem je čelu upravo Milo Đukanović izazvala je negativne reakcije.

"Konflikt interesa postoji jer je na čelu Prve banke čovjek koji će da pruži pomoć toj banci. To je potpuno evidentno, i mislim da nema dileme da postoji konflikt interesa."

Ovo je ocjena Aleksandra Damjanovića, predstavnika opozicione Socijalističke narodne partije u skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, koju je izrekao komentarišući zahtjev Prve banke, da joj država odobri pomoć od 40 miliona eura radi prevazilaženja problema nelikvidnosti. Činjenica da u Prvoj banci premijer Milo Đukanović ima nešto manje od 3 posto vlasništva, a njegov brat Aco skoro polovinu, izazvala je ocjene da se radi o konfliktu interesa, jer finansijsku pomoć Đukanovićima treba da odobri sam premijer Milo Đukanović. Aleksandar Damjanović smatra da je pored, kako kaže, konflikta interesa, problematično i to što je zahtijevajući državnu finansijsku pomoć Prva banka pokazala da je vodila lošu poslovnu politiku:

"Banka koja je jedina, čini mi se uz Atlas banku, u domaćem vlasništvu pokazala je neadekvatnost u vođenju bankarskih operacija i ovim zahtjevom je to potpuno vidljivo. Ta banka je ovim zahtjevom pokazala loš manadžment, lošu poslovnu politiku i onda da se svi zamislimo kakva je to banka u kojoj je jedan od akcionara prvi čovjek Vlade, a vodila je tako lošu poslovnu politiku."

Svakako da se mora intervenisati, kaže direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćaković, koja naglašava da se nikako ne smije dozvoliti ugrožavanje povjerenja u bankarski sektor i njegovo urušavanje. Ključno pitanje je, međutim, da li Vlada može da posluje sa bankom u kojoj premijer ima vlasništvo, kaže Ćalović:

"Sigurno je da u svim zemljama u svijetu postoji i dešava se pomoć prema bankarskom sektoru, međutim, ono što je takođe evidentno je da se ono dešava ne po principu ulaganja samo u jednu konkretnu banku, u kompletnom bankarskom sektoru u Crnoj Gori, osim te banke, sve su strane banke i nijedna od tih banaka trenutno nije konkurisala za pomoć. Posebno je indikativna situacija da vam još državna kompanija u državnom vlasništvu na koju ponovo utiče Vlada, pa samim tim i sam predsjednik Vlade kao što je Elektroprivreda baš odluče da baš prije, odnosno u toku kada ta banka traži pomoć od 40 miliona eura otpočne do tada dokapitalizacija i da držvna kompanija kao što je Elektroprivreda u nju uloži sedam miliona u trenutku kada objašnjava da ne može da postigne i da mora povećati cijenu struje."

Prije konačne odluke svoje mišljenje daće Centralna banka kao supervizor finansijskog tržišta. Upravo činjenica da je Prva banka domaća, monetarnoj vlasti predstavlja glavni argument za ocjenu da joj treba pomoći. Portparol Centralne banke Radica Zeković:

"Činjenica je da su sve banke imale problema sa odlivom depozita kao posljedicom globalne finansijske krize, i to je uticalo na njihovu likvidnost. Međutim, one su prošle rigorozan test likvidnosti i uspjele da uredno servisiraju sve svoje obaveze. Pri tom treba naglasiti da su strane banke kao većinski akcionari crnogorskih banaka dodatno finansijskim sredstvima mogle da njihove "kćerke" lakše servisiraju svoje klijente. Za razliku od tih banaka Prva banka je banka sa domaćim kapitalom i raspolaže sa takvim mogućnostima. Zato mi u Centralnoj banci smatramo razumnim ako se za to ukaže potreba da to učini država u skladu sa zakonom i mjerama za zaštitu bankarskog sistema i naravno za ispunjenje određenih pretpostavki."

I pored negativnih reakcija dijela javnosti, Komisija za konflikt interesa nije primila prijavu koja se odnosi na konkretan slučaj. Predsjednik Komisije Slobodan Leković:

"Svako pravno i fizičko lice, navladina organizacija može da podnese inicijativu i prijavu ili da traži mišljenje da li je u sukobu interesa i mi po takvim prijavama reagujemo, a isto tako može i komisija po sopstvenoj inicijativi ako ima određenih dokumenata i argumenata."

Komisiji se ovim povodom niko nije obratio. Po riječima direktora Mans-a Vanje Ćalović valjda će tako i ostati:

"Apsolutno nema osnova da se podnese prijava Komisiji za konflikt interesa jer je Zakon o konfliktu interesa do te mjere degradiran uticajem poslanika u parlamentu da on ne pruža mogućnost za tako nešto."

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG