Dostupni linkovi

Podaci Svjetske Zdravstvene Organizacije ukazuju da polovina višegodišnjih pušača umire od posljedica duvanskog dima, a 50 odsto takvih slučajeva događa se tokom srednjih godina pušača koji prosječno gube 20 do 25 godina života. Pušenje se danas ne promoviše samo kao izuzetno štetno po zdravlje, već i kao društveno neprihvatljivo ponašanje, pa je većina zemlja Evropske unije uvela zabranu pušenja u javnim prostorima. Gdje su u tom procesu zemlje regiona?

Većina država jugoistočne Evrope ratifikovala je Konvenciju o kontroli Svjetske zdravstvene organizacije čime je zabranjeno pušenje u zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim i institucijama Vlade. Međutim, od zakona do njegove primjene na Balkanu je dug put. Bosna i Hercegovina:

"Problem u tome je još uvijek poštivanje tog zakona".

Crna Gora:

"Mi imamo problem da je to dugotrajan proces. Ne možemo očekivati rezultate za pet godina koliko otprilike traje naša kampanja".

Najdalje u borbi protiv puštenja stigla je Hrvatska:

"Sada je u javnim prostorima zabranjeno kompletno pušenje".

Nacionalna koordinatorka kampanje Evropa bez pušenja Vlasta Hrabor Žerjavić podsjeća da su hrvatski ugostitelji dobili šest mjeseci kako bi se pripremili za primjenu Zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima:

"Tu mali problem postoji kod ugostitelja koji su tražili, i to je ušlo u zakon, da imaju šest mjeseci prilagodbe kako bi se mogao ispoštivati zakon u potpunosti".

Crnogorski ugostitelji nijesu tražili period prilagođavanja nakon što je prije tri godine Zakon o zabrani pušenja ozvaničen u Crnoj Gori, jer su dobro procijenili da će to biti samo još jedan zakon bez primjene. Koordinatorka za kontrolu pušenja u Crnoj Gori prof. Dr Agima Ljajević kaže da se Konvencija ipak poštuje u nekim aspektima:

" U Crnoj Gori moramo biti zadovoljni jer zaista nema ni direktnog ni indirektnog reklamiranja konzumiranja duvanskih proizvoda".

No, u Bosni i Hercegovini nije tako, Goran Čerkez iz Zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope upozorava da su duvanske kompanije sponzori čak i sportskih takmičenja:

"Mi smo još zemlja koja ima na sportskim natjecanjima reklame cigareta, sport i tabako, to je nešto što je nespojivo. Takođe u ovim državama koje su u tranziciji i koje su izašle iz ovog nesretnog rata, industrijski duvanski lobi je vrlo jak, on još uvijek imaju jak uticaj i na politiku i na kreiranje stavova javnosti, a samim tim su jedni od najjačih sponzora sporta i kulturnim manifestacija, pa onda ljudi nekako sa strahom prilaze tom problemu jer je želja nezamjeranja prisutna".

Podaci Svjetske Zdravstvene Organizacije ukazuju da polovina višegodišnjih pušača umire od posljedica duvanskog dima, a 50 posto takvih slučajeva događa se tokom srednjih godina pušača koji gube 20 do 25 godina života. U Crnoj Gori broj oboljelih od karcinoma pluća je svake godine veći. Doktorica Agima Ljajević:

"Mi danas imamo oko 250 ljudi novooboljelih od karcinoma pluća svake godine u Crnoj Gori, a to je bolest koja je jako teška, koja je skupa za liječenje i kod koje gotovo da nema dvogodišnjeg preživljavanja".

A kako to radi Evropa? Marija Haralanova iz Svjetske Zdravstvene Organizacija bila je u Londonu kada je prošle godine uvedena zabrana pušenja na svim javnim mjestima:

"Bila sam zaista iznenađena stepenom discipline, ljudi su izlazili na ulicu kako bi pušili što znači da su svi ugostitelji ispoštovali zakon. Tako je bilo u Irskoj, i u Italiji na primjer, gdje su ljudi poznati kao strastveni pušači, ali od prvog dana su poštovali zabranu".

Čuđenje Haralamove nije neobjašnjivo jer dolazi iz Bugarske, poznate po najvećem procentu pušača. Evo njenog objašnjenja zbog čega su zakoni tako loše sprovodljivi u ovom dijelu svijeta:

"Možda to donosi naš mentalitet, jer u većini zemalja Jugoistočne Evrope mi kao građani ne poštujemo zakone i propise uopšte. A takođe i državne institucije nijesu dovoljno dobre u sprovođenju zakona. To je ono što tek treba da naučimo".

Hoće li Hrvatska iskoračiti iz balkanskog kluba pušača, znaće se za oko pola godine, no Vlasta Hrabar Žerjavić je zadovoljna prvim reakcijama javnosti:

"Moram priznati da sam ugodno iznenađena da i dio pušača priznaje da je korisna mjera zaštiti nepušače od duhanskog dima. Naravno, dio njih se hvata za to da su narušena njihova ljudska prava, ali ako se uzme da u Hrvatskoj oko 30 posto pučanstva puši, znači manje od jedne trećine čini zdravstvenu štetu sebi i svom okolišu, onda vjerojatno ove dvije trećine imaju veće pravo nego jedna trećina".

I dok je Hrvatska najbliža evropskom standardu zaštite javnog zdravlja, u ostalim zemljama regiona tek treba poraditi na promjeni svijesti da pušenje nije samo nezdravo, već i društveno neprihvatljivo. Doktorica Agima Ljajević:

"Moramo da promijenimo svijest ljudi. Kao što je prije nekoliko decenija po zidovima pisalo "Molimo ne pljujte po podu", što je danas mojim studentima nevjerovatno i što teško mogu povjerovati, ja im kažem da tako danas ljudi moraju shvatiti da je pušenje pandan upravo takvom natpisu".

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

XS
SM
MD
LG