Dostupni linkovi

Vanredna vijest

U susret blagdanima: ko nema neće ni trošiti


Prema sindikalnim procjenama, hrvatski građani će za predstojeće blagdane u prosincu potrošiti isto novca koliko i lani, samo što će im ta sindikalna božićna košarica biti manja. Ali, sudeći po anketi na splitskom Pazaru, kriza neće poremetiti predstojeće praznike zato što su se siromašni i onako naučili oskudnom životu, a bogate kriza ne pogađa.

"Kod nas je uvijek bila kriza."

"Mi smo se već na to navikli. To je tako podneblje da je trajna kriza."

Tako misle umirovljenici i šetači na praznom Pazaru. Takvim ih je opisala prodavačica Anđelka iz Slatine na otoku Čiovu:

"Ovdje nam dolaze samo penzioneri koji se šetaju jer doma čekaju na neki ručkić koji će im žene spremiti. Oni ne kupuju ništa."

Danas je slaba potrošnja:

"Vidite iz priloženog da nema nikoga. Više je nas prodavača, nego kupaca. Ako neko ima para, ide u centar, a ko nema, dođe ovdje skoro prositi."

A kako će biti za Božić i Novu godinu:

"Ko je imao, imat će, a ko nije, neće imati. To vam je tako. Ko ima, taj će potrošiti, ko nema, niti je trošio, niti će trošiti", kaže prodavačica.

A potrošačica:

"Mislim da će se trošiti isto. To je potrošačka groznica."

I za zaključit je:

"Neko će trošiti u izobilju, a neko neće imati ni za kruh."

Za božićnu obiteljsku košaricu predsjednica Samostalnih sindikata, Ana Knežević, danas je na konferenciji za novinare ustvrdila da će biti znatno skuplja nego lani. Ona je lani koštala 652 kune, a ove godine je 735 kuna:

"Radnika sa minimalnom plaćom će to koštati 34 posto od njegove plaće. Umirovljenik sa mirovinom do 1.000 kuna, kojih ima 178.000, će morati dati skoro cijelu svoju mirovinu za tu košaricu. Za prosječnu plaću košarica iznosi 14,77 posto. Ove sa saborskim plaćama će ta košarica koštati 4,9 posto."

Goran Bakula, savjetnik za gospodarstvo Nezavisnih hrvatskih sindikata, rekao je da će se za blagdansku kupnju u prosincu potrošiti 12 milijardi kuna, što je iznos jednak lanjskom. I taj iznos znači stagnaciju jer je do sada iz godine u godinu blagdanska potrošnja rasla za milijardu do milijardu i po kuna.

Pitali smo Bakulu gdje će hrvatski građani namaknuti pare i za ovu pojačanu potrošnju od 12 milijardi kuna:

"To baziramo na situaciji u kojoj imamo isplatu duga umirovljenicima od 950 miliona kuna. Onda imamo i božićnice koje se isplaćuje svake godine po ugovoru, a neće izostati ni ovoga puta"

I za razliku od prijašnjih godina, cijena dionica je padala, ljudi su ih prodavali na burzi i tako su dobili jedan višak novca kojeg mogu potrošiti u prosincu:

"Štednja je porasla u zadnje vrijeme jer su ljudi, opečeni situacijom na tržištu kapitala, podigli svoj novac iz narodnih dionica, ali i drugih, jer su mnogi htjeli ulagati u fondove i dionice. Naravno da će sada dio tog kapitala pridonijeti potrošnji u predblagdansko vrijeme. Ljudi kod nas, psihološki gledano, kada imaju novac na hrpi, manji dio pokušavaju uštedjeti, ali veći dio nastoje potrošiti jer mi smo laki na potrošnji, posebice u predblagdansko vrijeme."

Svi u Hrvatskoj pričaju o krizi, ali brojke o potrošnji kazuju da ako se ne živi bolje, ne živi se baš ni lošije. Je li to znači da hrvatski građanin - ili ne shvaća, ili ne prihvaća krizu:

"Djelomično i jedno i drugo. To da je ne prihvaća je odraz jednog vremena u kojem smo živjeli i donekle još uvijek živimo. Hrvatska je u nekoj latentnoj recesiji. Imali smo rat početkom devedesetih godina i ljudi su se našli u jednom civilizacijskom šoku. Nakon jednog takvog razdoblja, kada su se omogućili prvi krediti, ljudi su krenuli u kreditna zaduženja da bi si omogućili nekakav pristojan život. Kada jednom uđete u kreditna zaduženja, teško je iz njega izaći. Danas kreditna zaduženost još uvijek čini nekih 48 posto, a to su zaduživanja po karticama, po minusima. To su oni krediti i oni minusi koji služe za svakodnevnu potrošnju."

Jeste kriza, ali kako smo na Pazaru naučili, ona pogađa samo one kojima kriza nije ništa novo, koji u njoj žive godinama.

Goran Bakula:

"Istina je da kriza uvijek pogađa nekakav niži sloj ili srednji sloj stanovništva. Dvije trećine stanovništva prima plaću jednaku prosječnoj, ili nižu od prosječne. To je naša realnija slika."

XS
SM
MD
LG