Dostupni linkovi

Globalna kriza usporava rješavanje socijalnih problema


Forum u Zagrebu, Foto: Sunčica Pleština

Agencija Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) organizirala je u Zagrebu Forum o socijalnom uključivanju za zemlje jugoistoka Europe. „Socijalno isključeni“ pristojan je naziv za siromašne, neobrazovane, hendikepirane i za sve druge u čijem tretmanu neko društvo pokazuje koliko je humano i civilizirano. Kako se zemlje regije suočavaju s tim problemima?

Siromaštvo, nezaposlenost i socijalna isključenost problemi su svih zemalja jugoistočne Europe, a postoji bojazan da će globalna kriza usporiti njihovo rješavanje u državama regije čije su ekonomije vrlo osjetljive, rečeno je među ostalim na skupu. Direktorica Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine Milka Marić kaže za Radio slobodna Europa kako je nezaposlenost najozbiljniji među svim socijalnim problemima te zemlje.


„Imamo puno nezaposlenih, ali nemamo dovoljno kvalificiranih da bi mogli razviti ono što bi sutra mogli izvoziti. U tom dijelu bi možda jedna oblast kao poljoprivreda bila interesantna za Bosnu i Hercegovinu – da se vratimo na osposobljavanje svih nas da prvo shvatimo o čemu se ovdje radi, da nađemo fondove za razvoj poljoprivrede i da sutra hranimo – ako ništa, a ono sami sebe!“


Socijaldemokratska zastupnica Vesna Škulić iz saborskih odbora za ljudska prava i rad i socijalnu politiku ne slaže se sa ocjenom da socijalna pitanja treba postaviti više na listi političkih prioriteta. Probleme socijalno isključenih treba izdići iznad politike, pogotovo pred izbore.


„Mislim da je to pitanje svih vlada, svih stranaka i svih zastupnika. To je problem koji treba izdići iznad drugih problema i o njemu razgovarati u kontinuitetu – ne od izbora do izbora, ne prekidati projekte kada jedna vlada dođe, a druga ode, dakle – to je pitanje kontinuiteta!“

Ona očekuje da će i UNDP pripomoći da se u ovom vremenu globalne krize i recesije ne prekinu programi pomoći žrtvama socijalne isključenosti.

Profesorica beogradskog Filozofskog fakulteta i predsjednica nevladine udruge SECONS Marija Babović predstavila je na skupu koncept socijalnih poduzeća, kao jedan od odgovora na problem socijalne isključenosti. Za naš radio opisala je stanje na terenu.


„Situacija je dosta nepovoljna, pre svega kod dela radne snage koji je u uslovima ekonomskog restrukturiranja izbačen iz statusa zaposlenosti. Zatim, problem postoji kod osoba starijih od 40 godina koje su ostale bez posla, dugoročno nezaposlenih, kod mladih koji čekaju na prvo zaposlenje – u Srbiji imamo tri puta veću stopu nezaposlenih kod ove grupe nego u Evropi!“

Na skupu nije bilo predstavnika Kosova, a prioritete te zemlje je u izjavi za naš radio iznio stalni predstavnik UNDP-a na Kosovu Frode Mauring.

„Najveća pojedinačna grupa socijalno isključenih na Kosovu su nezaposleni - 43 posto populacije, a kod mlade populacije broj nezaposlenih dosiže i do 60 do 70 posto. U nezavidnoj situaciji su tradicionalno - Romi, raseljene osobe, a na djelu je i diskriminacija žena, posebice u ruralnim dijelovima.“

Gospodin Mauring svjestan je da je Kosovo uvelike ovisno o stranoj pomoći, ali vjeruje da će negativni ujecaj globalne krize na Kosovu biti manji nego u drugim europskim državama.


Pomoćnica ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi Crne Gore Snežana Mijušković kazala nam je kako je ove godine krenula realizacija niza socijalnih programa – među ostalim za djecu, starije i osobe sa invaliditetom, a nakon negativnog iskustva što ga je Crna Gora imala sa Projektom smanjenja siromaštva – tzv. PRSP projektom, naglasak je u prvom redu na sredstvima iz državnog i lokalnih proračuna, a tek manjim dijelom na međunarodnim donatorima.


„Dakle, zaista smo računali na realne izvore, jer smo imali dobro iskustvo iz realizacije PRSP projekta, gdje su očekivanja naše javnosti i svih bila podignuta do te mjere da smo očekivali od međunarodnih partnera – čim taj dokument završimo – da će priliv stranih investicija biti strašno velik, ali na žalost to se i nije dogodilo, tako da prilikom kreiranja novih dokumenata i određivanja prioriteta strogo vodimo računa o sopstvenim sredstvima i onom što je zaista realno da se dogodi.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG