Dostupni linkovi

Generacija mladih ljudi rođenih početkom rata u BiH ispoljava ekstremni nacionalizam, čak u mnogo većoj mjeri nego što se u javnosti o tome želi otvoreno govoriti. To je zaključak izvršnog direktora Helsinškog odbora za ljudska prava RS Branka Todorovića, utemeljen na istraživanjima koje je ta nevladina organizacija provela na temu nacionalizma kod mladih.

Stručnjaci se slažu da su među glavnim krivicima za ovu pojavu upravo stubovi društva – porodica i škola. Bh. obrazovni sistem u velikoj mjeri pomaže razvoju nacionalizma kod mladih. Škole u kojima djeca različitih nacionalnosti idu u odvojene smjene, ili različita interpretacija istorije kod različitih etničkih skupina – tek su kapi u moru uslova koji pospješuju takvu klimu u BiH. Branko Todorović:


„Mislim da će, prije ili kasnije, to sjeme zla koje je posijao ekstremizam, nacionalizam, rat u Bosni i Hercegovini, govor mržnje, na bh. društvenoj sceni rezultirati dubokim podjelama, mnogo dubljim nego ih danas imamo a, bojim se, i daljim konfliktima.“


U situaciji kada je država duboko podijeljena, nacionalno-politički establišment BiH može biti zadovoljan - sjeme koje su posijali još ranih devedesetih, danas, više nego ikad, rađa gorkim plodovima mržnje. Zbog toga djeca ratom razorene zemlje, mnogo prije dijeljenja brojeva, savladaju dijeljenje na "njih i nas". Predsjednica sekcije Društva za ugrožene narode BiH Fadila Memišević za to optužuje političke oligarhije koje se održavaju na vlasti trovanjem masa i guranjem u etničke kaveze:


„A taj otrov je, vjerujte, toliko smrtonosan, on je smrtonosniji, čini mi se, od atomske bombe, taj otrov – otrov nacionalizma. Djecu treba vaspitavati i obrazovati da budu zbilja kosmopoliti, da se svrstavaju po znanju i pameti, a ne po nacionu i da zbilja razvijaju duh tolerancije i da poštuju druge u nama. To je ona najveća vrijednost.“

Nacionalizam u školama, na stadionima i tv ekranima potvrđuje tezu da je ova pojava postala bosnaskohercegovački brend. Ne njegovati ga, u najvećem dijelu BiH podrazumijeva biti izopšten iz društva. Psiholog Srđan Puhalo opominje da većina djece i mladih živi u monoetničkom okruženju u kojem im se nacionalizam servira sa pozitivnim predznakom i podvodi pod patriotizam:


„Taj nacionalizam od malih nogu kreće još iz porodice, da bi svoju afirmaciju dobio u školi i učvrstio se. Mi danas djecu koja kreću na fakultet imamo kao okorjele, tvrde nacionaliste, ali nacionaliste karakteristične za BiH, dakle, spremne da svašta urade zarad te, nazovimo je, „ideologije“, a da pritom apsolutno ne vide bilo kakav problem u svemu tome.“


Branko Todorović vidi rješenje u akciji na širem društvenom planu koja podrazumijeva uključivanje svih segmenata društva u taj problem, a prvenstveno obrazovanja.


Trinaest godina nakon rata, nacionalizam u BiH je postao način života – kažu analitičari. Koliko su mali ljudi uspjeli ostati imuni na tu bolest društva pitali smo upravo one za koje smo bili sigurni da neće kalkulisati u odgovorima, ni biti politički korektni – petogodišnjake iz jednog banjalučkog vrtića:


RSE: Koji narodi žive u našoj zemlji?

Dijete 1: mmmmm, mmm, srpski.

Dijete 2: Aam, Hrvati i, iii... ne znam.

Dijete 3: Znam ja! Banjalučani!

Dijete 4: Srbi!

RSE: Samo Srbi ili i još neki?

Dijete 4: Muslimani.

Dijete 5: Ummm, Hrvati.

RSE: Znaš li šta to zapravo znači „Srbin“?

Dijete 3: Oni žive u Srbiji.

Dijete 5: Mmm, ummm, kad si srpska.

RSE: Da li si čula za riječi Hrvat i Bošnjak?

Dijete 4: Jesam. Hrvat je u Hrvatskoj, a Bosnan je u Bosni.

Dijete 6: Bošnjak je iz druge zemlje. Hrvat je iz Banjaluke.

RSE: Da li se oni međusobno razlikuju?

Dijete 2: Da. Po zemljama.

Dijete5: Po našim jezicima.

Dok je malih ljudi, nevinih i čistih u svom poimanju svijeta, za Bosnu i Hercegovinu ipak ima nade. O tome upravo svjedoče riječi jednog petogodišnjaka:

RSE: Reci mi, znaš li ko su Srbi, Hrvati i Bošnjaci?

Dijete: Ne znam, ne znam.

RSE: A jesi li čuo za riječi Srbin, Hrvat i Bošnjak?

Dijete: Da! Jesam!

RSE: A znaš li šta si ti?

Dijete: Znam! Dječak sam!

  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG